Što je zdravstveni sustav: Mali vodič kroz složen sustav zdravstvene zaštite

Zdravstvo, odnosno zdravstveni sustav se često opisuje i riječima složenost, kompliciranost, između ostalog i zato što ga čini velik broj zdravstvenih ustanova, kao i zdravstvenih radnika. Zdravstvena zaštita pruža se u određenom sustavu organizacije zdravstvene službe, regulirana je posebnim zakonskim propisima, kao što je Zakon o zdravstvenoj zaštiti.

Njime se, između ostalog, uređuju sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti. Kako je zdravstveni sustav složen, tako nije jednostavan ni Zakon koji uključuje razne definicije, razvrstavanja i podjele organizacijskih oblika.

Tko je tko ili što je što?

Ovom ćemo prilikom navesti, kao mali smjerokaz, pružatelje zdravstvene zaštite prema razinama zdravstvene djelatnosti, kao i njihov ukupni broj u Hrvatskoj (u zagradama). Time ćemo prikazati koji subjekti čine zdravstveni sustav.

Primarna razina

Dom zdravlja (49) – obuhvaća djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, pa i obavljanje specijalističko-konzilijarne djelatnosti.

Ordinacija (4882) je organizacijski oblik obavljanja zdravstvene djelatnosti zdravstvenog radnika u privatnoj praksi u kojoj se može obavljati djelatnost obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena, medicine rada i sporta, kao i specijalističko-konzilijarna djelatnost.

Kao i na ordinacije, odredbe Zakona se odgovarajuće primjenjuju i na medicinsko-biokemijske laboratorije te privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, fizioterapeute, primalje, dentalne tehničare, sanitarne inženjere, radne terapeute i na ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa.

Ustanova za zdravstvenu skrb (56) u njoj se pruža zdravstvena zaštita u sklopu zdravstvene djelatnosti.

Ustanova za zdravstvenu njegu (161) provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika, a može obavljati i fizikalnu terapiju u kući.

Ustanova za palijativnu skrb (2) obavlja djelatnost palijativne skrbi pružanjem zdravstvenih usluga bolesnicima u stacionaru, odnosno putem palijativnih postelja.

Sekundarna razina

Poliklinika (355) je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolničkog liječenja.

Opća bolnica (22) obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne medicine, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva te hitne medicine i ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni.

Specijalna bolnica (33) je zdravstvena ustanova za djelatnost specijalističko-konzilijarnog i bolničkog liječenja određenih bolesti ili određenih dobnih skupina stanovništva koja ima posteljne, dijagnostičke i druge mogućnosti prilagođene svojoj namjeni.

Tercijarna razina

Klinika (5) je zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove koja, uz obavljanje specijalističko-konzilijarne i bolničke djelatnosti, obavlja najsloženije oblike zdravstvene zaštite iz neke specijalističko-konzilijarne djelatnosti te se u njoj izvodi nastava visokih učilišta i provodi znanstveni rad za djelatnost za koju je osnovana.

Klinička bolnica (3) je opća bolnica u kojoj najmanje dvije od navedenih djelatnosti (interna medicina, kirurgija, pedijatrija, ginekologija i porodiljstvo) nose naziv klinika, kao i najmanje još dvije druge djelatnosti drugih specijalnosti, odnosno dijagnostike.

Klinički bolnički centar (5) je opća bolnica u kojoj, osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, odnosno sestrinstva.

Razina zdravstvenih zavoda

Zdravstveni zavodi (45) su državni zdravstveni zavodi (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu te Hrvatski zavod za hitnu medicinu), zavodi za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba i zavodi za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba.

Posebna stavka Zakona

Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti (595)

Za obavljanje zdravstvene djelatnosti može se osnovati trgovačko društvo koje se osniva izvan mreže javne zdravstvene službe. Ono se ne može osnovati za obavljanje ljekarničke djelatnosti, cjelovite djelatnosti zdravstvenih ustanova: kliničkoga bolničkog centra, kliničke bolnice, klinike, opće bolnice, zdravstvenih zavoda i domova zdravlja.