Štetne posljedice bacanja hrane

Procjenjuje se da svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku baci u smeće čak 71 kilogram hrane godišnje. Ta neslavna brojka temelji se na istraživanju što ga je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prema metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane. Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj godišnje nastane više od 286.000 tona prehrambenog otpada. Navodi se kako je ta količina otprilike jednaka zapremini 12.000 šlepera u koloni dugačkoj 190 kilometara – toliko, primjerice, iznosi udaljenost od Zagreba do Slavonskog Broda.

Nije sav prehrambeni otpad jestiv, ali znatan dio jest. Prema spomenutom istraživanju, količinom odbačene hrane koja je još jestiva napunilo bi se 4.400 šlepera u koloni dugačkoj 70 kilometara – a tolika je udaljenost od Zagreba do Kutine. U istraživanju su navedene i ove slikovite usporedbe: jestiv udio odbačene hrane jednak je količini 363.140 štruca kruha, odnosno, kao da svaki stanovnik Splita i Slavonskog Broda dobije jedan kruh. 

Utjecaj na okoliš i zdravlje

I globalni podaci su porazni. Čak trećina hrane na planetu bude izgubljena ili odbačena, upozorava Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, ističući da svake godine 1,3 milijarde tona namirnica propadne, dok istodobno 870 milijuna ljudi gladuje.

Rasipanje hrane nije samo pitanje društvene odgovornosti, nego ima i razoran utjecaj na okoliš (a time u konačnici i na zdravlje) jer se iscrpljuju tlo i voda, bespotrebno se troši energija, stvaraju se staklenički plinovi. Zbog namirnica koje završe u smeću povećava se i cijena hrane.

U praksi se pokazalo da se globalni problemi u mnogočemu mogu rješavati lokalno, a hrana je doista znakovit primjer. Prema već spomenutom domaćem istraživanju, gotovo 76 posto prehrambenog otpada u Hrvatskoj nastaje u kućanstvima (u prosjeku 54 kilograma godišnje po stanovniku), što znači da itekako možemo pridonijeti smanjenju otpada.

Nedoumice oko roka trajanja

Mnogi kao glavni razlog bacanja hrane navode preveliku količinu kupljene i(li) pripremljene hrane, te nedoumice oko roka trajanja namirnica. Ljude često zbunjuju naizgled slične oznake „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“.

„Upotrijebiti do“ upozorava da hranu nakon isteka roka trajanja više ne bi trebalo konzumirati jer je brzo pokvarljiva (npr. jaja i meso), dok „najbolje upotrijebiti do“ znači da proizvod do tog datuma zadržava optimalnu kakvoću (npr. hrskavost i boju), ali je i dalje zdravstveno ispravan te može biti jestiv još dulje vrijeme ako se pravilno skladišti (npr. tjestenina, ulje, šećer, konzerve).

Budući da mnogi ne razumiju razliku između dvaju navedenih pojmova i često bacaju namirnice koje su još sigurne za jelo, Europska komisija najavila je da će ove godine promijeniti označavanje roka trajanja prehrambenih proizvoda kako bi bilo jasnije. 

Kako možemo smanjiti prehrambeni otpad?

Osim razlikovanja oznaka roka trajanja, možete smanjiti prehrambeni otpad na sljedeće načine:

• Ostatke hrane iskoristite odmah sutradan u pripremi obroka, a nemojte ih danima držati u hladnjaku. Svašta se može ponovno iskoristiti: npr. stari kruh (za prepečenac), ostaci mesa (za složenac) ili pire krumpira (za tijesto za njoke), voćna pulpa preostala nakon cijeđenja soka (za kolače)… 
• Prije odlaska u kupnju, provjerite namirnice u hladnjaku i na policama, a tek onda napravite popis preostalih potrebnih namirnica. Popis ponesite sa sobom. Ne kupujte kada ste gladni jer ćete vjerojatno kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano tako da možete uzeti samo koliko vam je potrebno.
• Pohranjujte namirnice u skladu s uputama navedenima na pakiranju. Voće i povrće držite na hladnijem mjestu i u prikladnim spremnicima. Zamrzavate li hranu, ne zaboravite naznačiti datum i vrstu namirnice.
• Ako određene namirnice s kratkim rokom trajanja ne namjeravate pojesti odmah, radije potražite one s duljim rokom trajanja ili kupite namirnice baš kada vam budu potrebne.
• Pravilno održavajte svoj hladnjak: Provjerite brtve i temperaturu hladnjaka. Da bi hrana dugo ostala svježa, treba je pohraniti na temperaturi od 1 do 5 °C.

• Novokupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme prebacite sprijeda.
• Ne pripremajte velike količine hrane odjednom. Ne naručujte u restoranu velike porcije.
• Ostatke hrane koji više nisu jestivi ne bacajte u miješani otpad, nego ih odložite u kontejnere za biootpad ili ih sami kompostirajte. Osobito su praktični uređaji za kompostiranje koji se mogu držati u kuhinji – takozvani reciklatori koji sve vrste ostataka hrane pretvaraju u biognojivo za biljke.