Smijanje je doista zdravo, saznajte i zašto

Svi imamo nekoga pored nas u životu koji je veseljak i slatko se smije. Nekoga tko nas često nasmijava zgodnom dosjetkom, upadicom ili vicem. S njime je svakako lijepo biti u društvu, no jeste li znali da takve osobe uživaju i u zdravstvenim prednostima smijanja?

Bez obzira na to nasmijavaju li vas vicevi o Muji i Hasi ili vam više odgovara inteligentniji humor, smijuljenje, smijanje i cerekanje pomoći će vašem umu i tijelu da se osjećaju bolje.

Iz tog razloga stručnjaci zdravstvene web stranice Cleveland Clinic razgovarali su sa psihologinjom Grace Tworek, dr. sc. psych., kako bi utvrdili zdravstvene prednosti smijanja i uživanja u humoru.

Zašto je smijanje važno

Psihologinja Tworek napominje da smo danas u užurbanom ritmu života izloženi stalnom stresu. A to, priznat ćete, nije nimalo smiješno.

„Napisano je mnoštvo knjiga koje pokazuju da Amerikanci danas žive pod stresom. Evolucijski gledano, nismo za to predodređeni“, ističe ona. „Zbog stresa smo stalno u situaciji ‘bori se ili bježi’, tj. prisiljeni smo djelovati pod pritiskom“.

Upravo taj “bori se ili bježi” mentalni sklop, proizvod je našeg simpatičkog živčanog sustava. Njegov je zadatak upozoriti nas na opasnu situaciju i psihički nas pripremiti da se iz nje izvučemo. U toj situaciji naše disanje postaje pliće, srce brže otkucava, zjenice oka se šire. Znanstvenici ističu da dugotrajna aktivnost stresnog sustava ima ozbiljne implikacije po zdravlje te povećava rizik od pretilosti, nastanka srčane bolesti i raka te mnoštva drugih bolesti.

Na suprotnoj je strani naš parasimpatički živčani sustav koji brine o našoj smirenosti. Kada živite pod režimom parasimpatičkog živčanog sustava, vaše tijelo usporava s aktivnostima. Smanjuje se ritam otkucaja srca, disanje je lakše i dublje. Parasimpatički živčani sustav uključuje se kada tijelo zna da nije u opasnosti te da se može odmoriti od brige. Njemu pogoduju duboko disanje, umjerena tjelovježba i smijanje koji smiruju naše živce i oslobađaju nas od pritisaka tzv. „bori se i bježi“ situacije.

Zdravstvene prednosti smijanja

Kada aktivirate vaš parasimpatički živčani sustav uz pomoć smijeha, to može biti prava blagodat za cijelo tijelo, ističe dr. Tworek (i vrijedno je svake male borice koja može nastati zbog smijanja).

1. Smijanje ublažava stres

Uživanje u smijehu i druženju s prijateljima ili članovima obitelji (pa čak i solo gledanje komične serije ili filma) snižava razinu stresa. „Smijanje od srca opušta jer razoružava naš živčani sustav“, ističe dr. Tworek. „Kada se prisjetimo zabavnih trenutaka u životu, imamo osjećaj da tada ništa nije bilo važnije od osjećaja sreće koji je pratio smijanje i zabavu“.

Ne trebamo li više takvih trenutaka u životu?

2. Osnažuje društvene veze

Kada ljudi opisuju najbolje osobine svog životnog partnera, često navedu njegov ili njen smisao za humor. Postoji dobar razlog za to. Ljudi su društvena stvorenja, a dijeljenje dobrih zajedničkih trenutaka učvršćuje zajednicu i osjećaj pripadnosti.

„Humor i smijeh stvaraju prirodne spone među nama“, napominje dr. Tworek. „Recimo da želite upoznati neku novu osobu. Ako pri susretu uspijete u razgovor ubaciti koji vic i nasmijete li je, imat ćete osjećaj da ste stvoreni jedno za drugo ili da se osjećate kao svoji u njenom ili njegovom društvu“.

3. Unosi više kisika u vaše tijelo

Kada se smijete „punim plućima“ doslovce unosite više kisika u vaš organizam, a dodatni kisik pomaže kod snižavanja broja otkucaja srca te stimulira rad parasimpatičkog živčanog sustava.

„Sav taj kisik u našim organima pomaže smanjenju broja otkucaja srca, ali i čišćenju misli“, pojašnjava dr. Tworek. „Događa se suprotno onome u reakciji stresa. Više kisika pomaže vam da jasnije mislite, a vašem tijelu da se pokrene“.

4. Pridonosi zdravlju srca

Jedno istraživanje, objavljeno u publikaciji National Library of Medicine, sugerira kako smijeh smanjuje hormone stresa, reducira upalu arterija te povećava razinu dobrog HDL kolesterola.

Postoje tri razloga zbog kojih smijeh pridonosi zdravlju srca:

• povećava protok krvi,
• smanjuje razinu hormona stresa koji stežu krvne žile,
• smanjuje rizik od nastanka srčanog udara.

Više se smijte

Dobra doza smijeha može svakome podići raspoloženje, no da biste osjetili puni zdravstveni potencijal smijeha, razmišljajte o smijanju više kao o svom životnom stilu, a manje kao o receptu kojeg vam je propisao liječnik za bolje zdravlje. Dobra startna pozicija za to je razmišljanje o stvarima koje vam donose radost u životu, savjetuje dr. Tworek.

„Kada je netko u depresivnom raspoloženju, savjetujem mu da pomisli na nešto što mu je izmamilo smiješak“, ističe dr. Tworek. „Nekome je to pjesma, a drugome šetnja pod sunčevim zrakama“.

Sjetite se nečega što bi vas inače nasmijalo ili izmamilo osmijeh te uronite u misli o tome. Zamišljanje lijepih scenarija pomaže kod opuštanja tijela i duha, no za potpuni učinak dobro je prijeći i na djela, činiti stvari koje nas usrećuju.

„U psihologiji to nazivamo ‘bihevioralna aktivacija’. Ona označava planiranje i izvedbu aktivnosti u kojima biste inače uživali“, objašnjava dr. Tworek. „Kada smo ponekad pod stresom, stječemo dojam da nemamo vremena za užitak. Sreću stavljamo na zadnje mjesto. No, samo činjenje stvari koje nas usrećuju, može pomoći kod ublažavanja stresa, više nego završavanje svih zadataka koje trebamo odraditi“.

Zdrave navike kao što su svakodnevna briga o sebi, tjelovježba i meditacija mogu imati sličan učinak na naš parasimpatički živčani sustav te mogu postati podrška trenucima kada smo raspoloženi za smijeh. 

Može li se previše smijati?

Smijanje na smiješne viceve ili „blesave nepodopštine“ kućnih ljubimaca je jedna stvar, a potiskivanje svih ostalih emocija ili korištenje humora kao maske iza koje skrivamo prave osjećaje je druga, upozorava dr. Tworek. 

„Humor može stvarno biti od pomoći kada se želimo uhvatiti u koštac s teškim situacijama u životu“, pojasnila je. „No s druge strane, ako je zbijanje šala i viceva vaš defaultni način ophođenja, a okretanje humoru zamjena za prerađivanje svih ostalih emocija, važno je da to svakako osvijestite i malo razmislite što činite“.

Slično tome, nije dobro ni smijanje na tuđi račun niti samoomalovažavajući humor. Smijte se stoga s pozitivnom motivacijom kako biste bili sretniji i opušteniji. Smijeh uistinu može biti najbolji lijek, a zdrava doza humora odmor je za živčani sustav koji je pod stalnim pritiskom stresa.

Sljedeći put kada ste pod stresom, nasmijte se dobroj šali ili vicu i osmijehom odagnajte napetost ili loše raspoloženje.

Korišten izvor: https://health.clevelandclinic.org/is-laughing-good-for-you/