Sloboda izražavanja ne podrazumijeva i govor mržnje

Smisao je korištenja pojma „govor mržnje“, ma kojim riječima bio pobliže određen, označiti onaj tip govora u javnom prostoru koji šteti ljudskim pravima različitih skupina ljudi te doprinosi njihovoj isključenosti i diskriminaciji.

Što je govor mržnje?

Iako postoji više različitih međunarodno priznatih definicija govora mržnje, zajednička su im tri ključna elementa definicije. To su sljedeći:

• Govor mržnje je javni govor, izrečen u javnom prostoru ili proširen u javni prostor putem medija, internetskih platformi ili društvenih mreža
• Govor mržnje je govor koji za cilj ima napasti, ocrniti, obezvrijediti, dehumanizirati, demonizirati, obespraviti, zastrašiti ili nahuškati na neku osobu ili skupinu ljudi, a najčešće se radi o pripadnicama i pripadnicima manjinskih skupina koje žive u nekom društvu ili drugim skupinama koje su zbog svojeg položaja izvrgnute diskriminaciji ili marginalizaciji

• Osoba ili skupina ljudi koja je izložena govoru mržnje mora biti prepoznatljiva po nekoj tzv. zaštićenoj karakteristici zbog koje je izvrgnuta govoru mržnje. Popis ovih zaštićenih karakteristika u kontekstu hrvatskog zakonodavstva nudi članak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), a taj popis uključuje sljedeće karakteristike: rasa ili etnička pripadnost ili boja kože, spol, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovno stanje, članstvo u sindikatu, obrazovanje, društveni položaj, bračni ili obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, genetsko naslijeđe, rodni identitet, izražavanje ili spolna orijentacija

Suzbijanje govora mržnje kažnjavanjem i edukacijom

O govoru mržnje ponekad se može čuti da on nije problematičan, već da predstavlja samo još jedan oblik slobode izražavanja. Međutim, ovo obrazloženje nije utemeljeno – naime, govor mržnje predstavlja jedan od rijetkih oblika govora koji nije zaštićen načelom slobode izražavanja i ne treba biti toleriran u javnom prostoru.

Štoviše, govor mržnje u javnom prostoru treba aktivno suzbijati kažnjavanjem onih koji ga šire, ali i edukacijom usmjerenom na proizvođače medijskog sadržaja i medijskih publika, kao i suradnjom između regulatornih tijela, organizacija civilnog društva te samih medijskih nakladnika i moderatora sadržaja.

Za potrebe opće javnosti i svih onih koji bi htjeli u kratkom i preglednom obliku saznati što je to govor mržnje i kako taj pojam treba razumjeti, partneri u projektu Against Hate napravili su kratku kontrolnu listu za prepoznavanje govora mržnje, koja nudi i osnovne preporuke kako na njega u kojoj situaciji reagirati.

Gdje prijaviti govor mržnje?

Stranica dostajemrznje.org nastala je u suradnji Centra za mirovne studije, GONG-a i Kuće ljudskih prava Zagreb, kao odgovor na učestalu prisutnost govora mržnje koji razorno djeluje na društvenu koheziju, vrijednosti pluralizma, interkulturalnosti i tolerancije prema drugima i drugačijima. Na njoj je moguće prijaviti govor mržnje ili pak djelo motivirano mržnjom.

Stranica je nastala u sklopu projekta „Protiv mržnje”, a nadograđena je kroz projekt „Činjenicama protiv mržnje“ – oba su financirana iz Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske unije (2014.-2020.) te realizirana u suradnji s Ministarstvom pravosuđa Republike Finske. Projekt „Protiv mržnje“ su sufinancirali Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

Izvor: Kuća ljudskih prava Zagreb