Simptomi toplinske iscrpljenosti na koje odmah morate reagirati

Ljudsko tijelo u normalnim klimatskim uvjetima nastoji održati regularnu tjelesnu temperaturu oko 37°C. No kada je vani jako vruće i k tome je visoka vlaga, tu se stvari mijenjanju. Tijelo tada može izgubiti sposobnost samoregulacije tjelesne temperature te može doći do toplinske bolesti ili toplinske iscrpljenosti, čestog zdravstvenog problema koji prati vruće ljetne dane.

Toplinsku bolest najčešće dobiju osobe koje intenzivno vježbaju ili treniraju tijekom vrućeg vremena ili obavljaju dulje vrijeme teže fizičke poslove na otvorenom, a podložne su joj i starije osobe te kronični bolesnici koji uzimaju lijekove koji povećavaju osjetljivost na visoke temperature. No, osim ovih rizičnih skupina, toplinsku bolest može dobiti bilo tko pod odgovarajućim uvjetima tijekom vrućeg i vlažnog vremena.

Stručnjaci poznatog zdravstvenog časopisa Health navode najčešće simptome toplinske iscrpljenosti na koje biste trebali obratiti pažnju.

Toplinska iscrpljenost ili toplotni udar – kako ih razlikovati?

Kada se tijekom vrućih ljetnih dana tijelo treba pomučiti da bi se rashladilo, tada postoje uvjeti za nastanak toplinske bolesti ili toplinske iscrpljenosti. Tijekom ovog stanja tjelesna temperatura obično je ispod 40°C, no krvni tlak je nizak, a srce ne upumpava krv učinkovito kako bi to inače činilo.

U ovom stadiju tijelo još uvijek funkcionira kako bi trebalo. „Osjećat ćete se jako iscrpljeno, bit ćete žedni i jako ćete se preznojavati – sve su to prirodni obrambeni mehanizmi protiv visoke vanjske temperature i dehidracije“, pojašnjava dr. Peter Shearer, ravnatelj hitne službe Mount Sinai Hospital u New Yorku.

Toplinska bolest ili toplinska iscrpljenost ne vodi nužno do toplotnog udara, no može do njega dovesti. Ističe to sportski fiziolog Michael Bergeron, izvršni direktor organizacije Youth Sports of the Americas. Što je onda toplotni udar? Bergeron ga opisuje kao „izvanredno zdravstveno stanje koje utječe na brojne tjelesne sustave“, a koje se obično javlja kada tjelesna temperatura prijeđe 40°C.

Toplotni udar negativno utječe na centralni živčani sustav, a od organa može oštetiti mozak, srce, jetru, bubrege, slezenu i mišićno tkivo. „Vaše tijelo tada gubi sposobnost termoregulacije i bori se sa zadatkom da tjelesnu temperaturu vrati u normalu”, upozorava dr. Shearer.

Grčevi, mučnina ili glavobolja

Prvi znakovi toplinske bolesti ili toplinske iscrpljenosti su grčevi u želucu ili mučnina koji mogu upućivati na dehidraciju ili disbalans elektrolita u tijelu. Ovi su znaci blisko povezani s toplinskom bolešću, budući da tijelu treba voda (ali i elektroliti poput natrija) kako bi tijelo propisno reguliralo svoju temperaturu. Tijelo također gubi vodu i elektrolite znojenjem. A uz grčeve i mučninu, čest znak dehidracije je i glavobolja.

Teško je odrediti točan uzrok gastrointestinalnog stresa dok, primjerice, intenzivno vježbate. „No, ako posumnjate na dehidraciju, povežite je s toplinskom iscrpljenošću”, savjetuje Bergeron. Najbolje što tada možete učiniti jest prekinuti tjelovježbu i rehidrirati se. Samo u slučaju da se osjećate bolje i simptomi vam nestanu, možete se vratiti onome što ste radili prije pojave simptoma.

Žeđ i jako preznojavanje

„Jako preznojavanje je znak da vaše tijelo proizvodi dosta topline”, napominje Bergeron. Ako se vaše stanje ne popravi ili se pogorša, može doći do toplinske iscrpljenosti. U stvari, vrućina je još opasnija tijekom vlažnih dana jer znoj tada ne može učinkovito hlapiti s kože (a baš to isparavanje znoja donosi olakšavajući osjećaj hlađenja). Zato se vrućina bolje podnosi u suhoj klimi ili tamo gdje uvijek ima povjetarca.

Osjećaj žeđi je također znak da vašem tijelu treba više vode. Čak i kada ne osjećate žeđ, važno je da često pijete vodu tijekom vrućih ljetnih dana. Ako ste vani na suncu više od sat vremena, može vam pomoći i izotonični sportski napitak koji će vam nadoknaditi izgubljene elektrolite.

Tamna mokraća

Obratite pozornost na boju vaše mokraće. „Ako vani igrate tenis satima, uzimate vodu redovito između prekida igre, redovito idete u toalet i boja vašeg urina je prozirna, to je znak da ste unijeli dovoljno tekućine u organizam“, napominje dr. Shearer. No ako ne mokrite dovoljno tijekom iscrpljujućeg meča, a vaš je urin tamne boje te izgleda koncentrirano, to je siguran znak dehidracije. Toplinu iz vašeg tijela tada nećete moći osloboditi znojenjem ili evaporacijom, što predstavlja rizik od nastanka toplinske bolesti ili iscrpljenosti.

Slabost, vrtoglavica, kolaps

Toplinska iscrpljenost često se manifestira vrtoglavicom, a prati je i osjećaj slabosti, potreba da morate sjesti, pa čak i nagli gubitak svijesti. Iako zvuči čudno, to je dobra vijest za vaše tijelo, pojašnjava Bergeron, jer tako vaše tijelo prestaje obavljati štetnu aktivnost i time vas spašava od daljnjeg pogoršanja stanja.

Što je vani toplije, to će vam se češće pojavljivati ovi simptomi. No, valja upozoriti i na činjenicu da osobe koje naporno treniraju mogu oboljeti od toplinske bolesti ili iscrpljenosti čak i kada je vani relativno svježe.

Izostanak znojenja

Kada tijelo dosegne određenu unutarnju temperaturu, njegovi prirodni obrambeni mehanizmi (npr. znojenje koje oslobađa toplinu) prestaju funkcionirati. Vježbate li, primjerice, vani na vrućini i vaša je koža potpuno suha, to neka vam bude crveni signal za uzbunu, upozorava dr. Shearer.

No, to ne mora nužno značiti da ćete se prestati znojiti kada uđete u „crvenu zonu”. Stoga nemojte ni pretpostavljati da je netko dobro ako se, primjerice, obilno preznojava. Važno je obratiti pažnju i na druge znakove toplinske bolesti kako biste takvim osobama mogli pravodobno priteći u pomoć.

Dezorijentiranost, grčevi ili nesvjestica

Ako je vaše stanje ozbiljnije i obolite od toplotnog udara, time se može oštetiti mozak. „Tada ćete osjetiti dezorijentiranost i delirij”, upozorava dr. Shearer. A to je vrlo opasno stanje jer kada ste dezorijentirani, nećete biti prisebni te potražiti zaklon u sjeni da se, primjerice, rashladite.

Osim dezorijentiranosti, kod težih slučajeva toplotnog udara javljaju se još i nesvjestica te grčevi tijela (konvulzije).

Zvuči paradoksalno, ali možda vam uopće neće biti vruće

Znaci toplinske bolesti nisu uvijek tako očiti kao što se čini. Pregrijavanje će ponekad pratiti osjećaj svježine čak i na vrućini, ističe Bergeron.

Koji je tome razlog? Kada tijelo osjeti stres povezan s toplinom, štiti se tako što proizvodi antiupalne proteine. No ti proteini mogu omesti sustave termoregulacije u našem tijelu te dovesti do pojave simptoma kao što su osjećaj svježine, „ledeni” trnci na koži ili znojna, hladna koža.

Možda nećete shvatiti da vam se događa toplinska bolest

Čak i kada se osjećate pregrijano ili imate mučninu, „bit će vam teško prestati vježbati i odmoriti se, posebno ako ste usred jako dobrog treninga ili sportske utrke. Zato je važno da naučite prepoznati najranije simptome toplinske bolesti kako biste na vrijeme poduzeli metode obrane”, savjetuje Bergeron i dodaje: „Pregrijani sportaš ili rekreativac je zapravo najgori mogući kandidat za objektivnu procjenu stanja. Kada se zagriju tijelo i mozak, kognitivne sposobnosti mozga i objektivno zaključivanje često su narušeni”.

Mjera broj 1: Slušajte svoje tijelo

Temperatura tijela uglavnom se generira interno tj. od opterećenja mišića. To znači da je u toplim, vlažnim vremenskim uvjetima pametno zastati s treningom i sniziti intenzitet tjelovježbe te poduzeti mjere predostrožnosti. To može biti kratak odmor, nošenje odjeće koja upija znoj ili uzimanje dovoljne količine vode.

Ako ni ove metode ne pomognu, a vi se nastavite pregrijavati, prestanite odmah s tjelovježbom ili radom kojeg obavljate.

Mjera broj 2: Sklonite se sa sunca

Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti za sebe ili nekoga koji pati od toplinske iscrpljenosti je da ga maknete sa sunca. Najbolje u klimatizirani prostor ili u sjenku. Prema procjenama američkih stručnjaka za sigurnost na poslu, boravak i rad na izravnom suncu podiže indeks topline i do 10 stupnjeva u usporedbi s radom u sjeni nekog stabla ili zgrade.

Mjera broj 3: Potaknite protok zraka

Jedan od načina na koji se tijelo hladi jest princip konvekcije, odnosno proces strujanja vode ili zraka po koži čime se odnosi toplina. I vi sami možete inicirati ovaj proces tako što ćete potaknuti protok zraka i izloženost kože zraku.

„Ako se netko pregrijava, raskopčajte mu odjeću, neka ga ništa ne steže”, savjetuje dr. Shearer. Od pomoći će biti i izlaganje tijela ventilatoru čije će strujanje zraka pomoći da se otpusti prekomjerna tjelesna toplina.

Mjera broj 4: Podignite noge u povišen položaj

Protok krvi kroz tijelo može biti kompromitiran tijekom toplinske bolesti neodgovarajućim položajem tijela. Stoga sjedenje ili ležanje s uzdignutim nogama može prevenirati oticanje nogu i poboljšati dotok krvi u mozak. Sjedeći položaj s uzdignutim nogama može vam pomoći i da ne izgubite ravnotežu, padnete ili se ozlijedite ako osjetite vrtoglavicu ili nesvjesticu.

Mjera broj 5: Pijte hladnu vodu i njome rashladite tijelo

Ako je oboljeli od toplinske bolesti svjestan i može gutati, dajte mu da pije vodu ili izotonični sportski napitak koji sadrži elektrolite. Hladna osvježavajuća tekućina snizit će tjelesnu temperaturu brže od temperature sobe u kojoj se nalazite. Uz vodu možete pripremiti i svoj izotonični napitak tako što ćete u čašu vode umiješati jednu žličicu soli. Ovaj će napitak nadopuniti tijelo natrijem kojeg ste vi ili oboljeli od toplinske bolesti izgubili znojenjem.

Također, hladnu vodu ili led možete izravno aplicirati na kožu. Ako se ne znojite, pomognite si  prskanjem vode po koži. Time ćete replicirati proces znojenja i evaporacijom kapljica osloboditi se viška topline. Ako vam tjelesna temperatura dosegne opasnu razinu, uronite cijelo tijelo u hladnu kupku jer će to učinkovito sniziti temperaturu vašeg tijela. Od pomoći mogu biti i ledeno hladni oblozi koje ćete staviti na kožu.

Prepone i pazusi su posebno učinkovita mjesta na koži za hlađenje, podsjeća dr. Shearer. A to je također vrat. No, nemojte na vrat direktno stavljati ledene obloge budući da se ondje nalazi karotidna arterija koja opskrbljuje mozak krvlju.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Kada osoba pokaže znakove toplotnog udara, treba je odmah odvesti liječniku. Samo stručno medicinsko osoblje moći će staviti pod nadzor njen krvni tlak, tjelesnu temperaturu, broj otkucaja srca i disanja te funkciju centralnog živčanog sustava, čak i kada joj se stanje poboljša.

Toplinska iscrpljenost, s druge strane, ne zahtijeva profesionalnu pomoć liječnika. „Ako je osoba mlada i zdrava, dovoljno se znoji i prisebna je, potrebno je samo primijeniti metode rashlađivanja i odmaranja”, savjetuje dr. Shearer. „No starije osobe ili kronične bolesnike dobro je odvesti liječniku da biste bili sigurni”.

Što nakon prestanka simptoma?

Čak i ako ste mladi i zdravi to ne znači da odmah smijete istrčati maraton ili obaviti svoju radnu smjenu na suncu nakon što ste taj dan imali problema s toplinskom bolesti. Možda ćete još cijeli dan biti umjereno dehidrirani te imati povećan rizik od brzog pregrijavanja.

Zato se preporučuje da se taj dan obavezno odmarate i poštedite se fizičkih aktivnosti čak i ako su vam simptomi potpuno nestali. Predahnite i potpuno se oporavite, a teže fizičke aktivnosti rezervirajte za drugi dan.

Zaštitite se sljedeći put

Zapamtite da je toplotni udar puno ozbiljniji od toplinske iscrpljenosti. On može biti čak i fatalan, a njegove simptome teže je staviti pod kontrolu. Zato učinite sve kako biste prevenirali nastanak toplotnog udara. Izbjegavajte situacije koje vas stavljaju u rizik:

• nemojte pretjerivati s fizičkim aktivnostima tijekom vrućeg vremena,
• budite na oprezu kada se oporavljate od bolesti čiji su simptomi povraćanje, dijareja ili vrućica,
• pazite kod unosa lijekova koji vas čine osjetljivim na toplinu ili sunce.

Od pomoći je, dakako, i postupna aklimatizacija tijela na visoke temperature. Stoga ne poduzimajte ništa naglo, a tijelo opterećujte postupno kako biste vašu rutinu vježbanja prilagodili dolasku vrućih ljetnih dana.

Izvor: https://www.health.com/fitness/signs-heat-illness