Osjećate li ga i vi: Je li proljetni umor istina ili mit?

Možemo li biti sigurni postoji li kod nekih ljudi proljetni umor ili je to jedna od izlika ili, pak, pomodarstvo? Odakle je uopće krenula priča o proljetnom umoru te jesu li naši preci imali vremena i mogućnosti razmišljati o njemu? Ili, pak, naše poznavanje ljudskog organizma nije dovoljno da bismo znali što se događa u našem tijelu dolaskom proljeća?

Početkom 20. stoljeća počinje se govoriti o proljetnom umoru. Uglavnom o njemu govore Nijemci (Frühjahrsmüdigkeit), ali i nordijski te ruski znanstvenici. Inače, ako pokušamo o njemu nešto tražiti u znanstvenoj medicinskoj literaturi, ne možemo naći gotovo ništa.

Spomenuta istraživanja Nordijaca i Rusa govore o nekim promjenama tijekom proljeća u ljudskom organizmu, ali u području krajnjeg sjevera, iznad 60. paralele. No zanimljivo je da se o ovoj temi govori na brojnim internetskim stranicama posvećenim zdravom načinu života.

Nijemci su izmislili proljetni umor?

S druge strane, njemački Die Zeit 2007. godine pisao je vrlo ozbiljno o proljetnom umoru i velikom broju Nijemaca pogođenih tom pojavom: „U Njemačkoj procjenjuje se da 50 do 70 posto ljudi doživljava sezonsku promjenu u proljeće kao fizički napor: osjećamo se slabo, razdražljivo, ravnodušno i ne možemo se usredotočiti ni na što. Osim toga, uobičajene su vremenske osjetljivosti, umor, vrtoglavica i slabost cirkulacije, osobito kod žena i starijih osoba.“

Sezonski afektivni poremećaj

I, da, u medicinskoj literaturi postoji dijagnoza sezonskog afektivnog poremećaja. Da bi se postavila takva dijagnoza, osoba mora ispunjavati nekoliko kriterija:

1. Depresivne epizode javljaju se u određeno doba godine, kao i remisije i/ili manične epizode.
2. Takve promjene raspoloženja (depresivne i/ili manične epizode) moraju trajati dvije godine.
3. U te dvije godine ne smiju se javiti velike depresivne epizode koje nisu povezane s godišnjim dobom.
4. Broj epizoda depresija povezanih s dobom godine veći je od broja drugih depresivnih epizoda tijekom pacijentova života.

Kao glavni uzročnici proljetnog umora okrivljuju se melatonin i serotonin, odnosno njihova neravnoteža. Oba spoja izlučuju se u ljudskom mozgu te još ne znamo dovoljno o njihovu odnosu da bismo ih sa sigurnošću „okrivili“ za proljetni umor.

Pripremite se pravodobno

No počnemo li razmišljati o našem tijelu i što radimo tijekom godine, mogli bismo uočiti određene obrasce.

Zimi se „zavlačimo“ u svoje kuće, dani su kraći, imamo dosta blagdana, vrijeme je loše, počinju viroze, a gripa nas „dokrajči“. Znači, zimi smo manje pokretni, ne idemo u šetnje, a počinjemo se hraniti masnom i teškom hranom. Blagdani i obilne trpeze „olakšavaju“ nam nabacivanje kojeg kilograma viška, a boravak u zatvorenom izlaže nas većem broju virusa.

I onda dolazi sunce koje nas mami na otvoreno, u  šetnju i obrađivanje vrtova. Moramo skinuti tih nekoliko kilograma viška, šetali bismo, no previše smo umrtvili tijelo tijekom zime. Koliko nam treba vremena da ponovno uđemo u kolotečinu zdravog života?

Zbog svega toga bismo se proljetnog umora trebali sjetiti početkom prosinca i pokušati živjeti što umjerenije. A kad dođe proljeće, sunce će nas grijati dulje od šest mjeseci pa ne moramo „hvatati“ svaku njegovu minutu kao sjevernjaci – krenimo postupno u šetnje, isplanirajmo polako radove u vrtu, ne moramo sve postići u prvom tjednu proljeća.

Ne zaboravite svoje alergije (ako ih imate), liječite ih i nemojte biti ljuti na proljeće. Počnite na vrijeme koristiti i kreme za sunčanje jer i proljetno sunce zna biti nemilosrdno prema našoj koži.

Savjeti iskusnih Nijemaca

Stimulirajte svoj metabolizam s puno svježeg voća i povrća te što je moguće češće izlazite na svjež zrak i sunčevu svjetlost. To smanjuje melatonin koji prigušuje raspoloženje i ubrzava izlučivanje serotonina. Važno je koristiti sunčane naočale što je manje moguće. UV zračenje može utjecati samo na hormonski kaos u mozgu kad sunčeve zrake izravno udaraju u mrežnicu oka.