Pročišćivači zraka: koliko su učinkoviti kod zaštite od virusa

Tijekom hladnijih mjeseci provodimo puno više vremena u zatvorenim prostorima, čime su stvoreni idealni uvjeti za širenje virusa. Stoga i ne čudi intenzivno oglašavanje proizvođača kućnih pročišćivača zraka. No mogu li nas oni doista zaštititi od zaraze?

Zdravstveni portal WebMD prikupio je mišljenja stručnjaka te tvrdi da bi kratki odgovor bio – mogu, ali pod određenim uvjetima.

Uređaj je samo dio preventivnih mjera

„Prijenosni pročišćivač zraka s HEPA filterom apsolutno može pomoći u smanjenju rizika od prijenosa virusa zrakom“, tvrdi dr.sc. Joseph Allen sa Sveučilišta Harvard gdje je direktor Programa zdravih zgrada. Uz relativno niska izdvajanja (u SAD-u to bi bilo nekoliko stotina dolara) mogu se kupiti visoko kvalitetni pročišćivači. Oni mogu ukloniti 99,97% nečistoća iz zraka, uključujući čestice aerosoli kojima se širi virus.

No prije njihove kupnje trebamo biti svjesni nekoliko činjenica:

• ne rade svi uređaji isto
• kada je riječ o učinkovitosti pročišćivača, važno je uzeti u obzir i veličinu prostorije
• niti jedna strategija prevencije, pa tako niti činjenica da posjedujete vrhunski pročišćivač zraka, sama po sebi nije dovoljna u borbi protiv širenja virusa.

„Pročišćivač zraka mora biti dio višeslojne obrambene strategije“, napominje Allen, „mora se kombinirati s ostalim strategijama te cjelovitim pristupom smanjenju rizika.“

Aerosoli izrazito pogoduju zarazi

Posvećivanje pažnje prijenosnim pročišćivačima zraka porasla je sa spoznajama o ulozi aerosoli u širenju virusa. Dr.sc. Linsey Marr, znanstvenica na institutu i sveučilištu Virginia Teck, specijalizirala se za transmisiju virusa zrakom. Linsey objašnjava da čim su čestice manje, dulje se zadržavaju u zraku te se mogu prenijeti na udaljenost veću od 1,8 metara u zatvorenom prostoru. Rezultat je da ove sitne čestice aerosoli predstavljaju veći rizik za zarazu od respiratornih kapljica, istaknula je Linsey.

Kada dišemo, pjevamo, kišemo ili kašljemo, izbacujemo respiratorne kapljice čija veličina varira od 100 mikrona (debljina ljudske dlake) do mikroskopskih veličina od jednog mikrona. Uobičajeno izbacimo samo nekoliko velikih respiratornih kapljica koje mogu „putovati“ oko 1,8 metara prije nego što padnu na zemlju. No, istovremeno oslobađamo stotine i tisuće mikroskopski sitnih čestica – aerosoli – koje se mogu zadržati u zraku minutama, pa i satima (poput dima ili magle) te postići udaljenost od pet metara i više, pokazale su studije.

Aerosolne čestice iz našeg dišnog sustava su uglavnom veličine od jednog do 10 mikrona, objasnio je Allen. Premda su virusne čestice značajno manje (oko 0,1 do 0,3 mikrona), one se „vozaju“ na većim mikrokapljicama vode ili prašine kako bi se mogle širiti zrakom tako da „virus nikada nije ‘gol’“, objasnio je.

Dobra je vijest, slaže se oboje znanstvenika, da su prijenosni pročišćivači zraka jako dobri u filtriranju ovih manjih i opasnijih aerosoli.

„Oni su zapravo učinkovitiji u hvatanju manjih čestica – 99,97% su učinkoviti kada je riječ o česticama veličine 0,3 mikrona, ali su još efikasniji kada je riječ o manjima“, ističe Allen.

O čemu treba voditi računa prije kupnje uređaja

Dr.sc. Shelly Miller sa Sveučilišta Colorado-Boulder, slaže se da su prijenosni pročišćivači zraka odličan izbor za uklanjanje virusnih čestica u zatvorenom prostoru.

No savjetuje da prije kupnje razmislite trebate li doista takav uređaj. Ako je prostoriju moguće dobro prozračiti, tada pročišćivač zraka neće predstavljati neku posebnu dobit. No u prostorijama u kojima nema dovoljno svježeg zraka kao što su podrumske ili čak spavaće sobe, prijenosni pročišćivač zraka doista će doprinijeti njegovoj čistoći. Shelly također savjetuje da se pri izboru usmjerimo na pročišćivače koje imaju visoko učinkovite HEPA filtere.

S druge strane, važno je uzeti u obzir i veličinu prostorije za koju ste uređaj namijenili.

Većina uređaja na tržištu oslanja se na mehaničku filtraciju u čišćenju zraka te se rangiraju prema nečemu što se naziva CADR sistem (eng. clean air delivery rate). U radu koriste ventilatore koji uvlače zrak iz prostorije, propuštaju ga kroz filter te pročišćen zrak vraćaju u sobu. Korisno je primijetiti da neki uređaji koriste elektrostatske filtere ili ionizatore kako bi zarobili čestice. No stručnjaci ističu da za kućnu uporabu takvi filteri nisu potrebni te čak savjetuju da ih se ne kupuje jer generiraju ozon koji je štetan za dišne putove.

CADR sistem mjeri istovremeno i učinkovitost filtera uređaja i koliko zraka on pročišćava. Uređaji s HEPA filterom mogu ukloniti barem 99,97% prašine, peludi, plijesni, bakterija, patogena te ostalih čestica veličine 0,3 mikrona, ističe Američka agencija za zaštitu okoliša.

HEPA filteri, objasnio je Allen, ne uništavaju viruse na način na koji to može učiniti UV svjetlo, no to nije ni ključno u čišćenju zraka od čestica koje prenose koronavirus. Čestice, kaže, ostaju zarobljene na filteru gdje ne rastu, niti se s njega mogu osloboditi.

Po pitanju veličine prostorije za koju je filter prikladan, vrijedi pravilo da čim je viši CADR, uređaj može biti namijenjen za veću prostoriju. Također, s ciljem pročišćivanja zraka od koronavirusa, stručnjaci savjetuju četiri do šest čišćenja zraka u sat vremena. To bi značilo da se ukupan volumen zraka u prostoriji čisti svakih 10 do 15 minuta.