Pripremite se za stres: što učiniti ako znamo da nam slijedi stresan dan

Stres je normalan dio svakodnevnog života. No neki su nam dani stresniji od drugih. Primjerice, možete znati da vas sutra očekuje intervju za novi posao, radni dan pretrpan obavezama ili su vam važni gosti najavili svoj posjet za vikend. Shvatili ste što želimo reći?

Dodamo li tome i seriju negativnih događaja i vijesti kojima nas svakodnevno bombardiraju mediji (inflacija, rat u Europi, klimatske promjene) lakše je shvatiti zašto smo danas izloženi povećanoj razini stresa. Kako se s time mentalno nositi, savjetuju stručnjaci zdravstvene web stranice Everyday Health čije korisne preporuke donosimo u nastavku teksta.

„Mnogi od nas osjećaju se preplavljeni stresom zbog gomile životnih zadataka i tereta odgovornosti. Od nas se očekuje da ispunimo sve radne zadatke, obavimo kućanske poslove, brinemo o djeci”, ističe kanadska klinička psihologinja Monica Vermani, autorica knjige „A Deeper Wellness: Conquering Stress, Mood, Anxiety and Traumas”.

To se često dogodi kad na sebe preuzmemo tuđi stres pa nas preplave negativni osjećaji te mislimo da smo izvan kontrole, napominje Gail Saltz, profesorica psihijatrije na njujorškoj klinici NY Presbyterian Hospital i autorica podcasta „How Can I Help?” iHeartRadija. S njom se slaže i Peta-Gaye Sandiford, licencirana savjetnica za mentalno zdravlje iz New Yorka koja ističe da se čak i profesionalci za mentalno zdravlje poput nje bore sa stresom.

Koje nam onda metode mogu pomoći da preduhitrimo stresne dane i ublažimo djelovanje stresora?

Ne preskačite brigu o sebi

Kada vas zatekne stresni dan, vjerojatno i ne pomišljate na male zabavne trenutke rezervirane samo za sebe. Tada vas preplavi gomila radnih ili obiteljskih zadataka te vam nije ni na kraj pameti neki vaš mali ritual, hobi ili zanimacija. No stručnjaci za stres ističu da su oni tada najvažniji.

Stres zapravo osjećamo kada razina naše trenutne aktivnosti ili zaokupljenosti zadacima nadmašuje naše energetske potencijale (tj. svega nam je preko glave, na rubu smo izdržljivosti), pojašnjava Vermani, pa su trenuci rezervirani za sebe tada pravo rješenje za usporavanje aktivnosti i osvježenje energetskih potencijala.

Mali ritual okrepljenja može za vas biti šetnja parkom, priprema ukusnog obroka, slušanje omiljene pop pjesme ili ples uz nju.  Sve te „sitnice” mogu vam vratiti energiju i ponovno napuniti baterije. Sandiford podsjeća: „Ako se ne pobrinete za sebe, nećete se moći pobrinuti ni za druge”.

15 minuta dnevno za zabavu

Uklopite zabavu u raspored vaših dnevnih zadataka. U pauzi nakon važnog sastanka ili obavljenog zadatka, učinite nešto što vas zabavlja, donosi vam užitak, daje vam osjećaj da ste ponovno svoji. Možete to zvati brigom o sebi ili vašim zabavnim trenutkom, ističe Sandiford. Primjerice, rezervirajte 15 minuta u danu za vama omiljene aktivnosti kao što su vožnja biciklom ili crtanje i to isplanirajte unaprijed u svojem dnevnom kalendaru, posebice u dane kada vas očekuje puno posla ili jako stresan raspored.

Zastanite i duboko udahnite

Kada smo pod stresom, Vermani tvrdi da često dišemo plitko, a da toga nismo svjesni. Zapišite si u svoj kalendar mali podsjetnik da nakon odrađenog sastanka na poslu trebate zastati i napraviti nekoliko kratkih vježbi dubokog disanja. To je odlična zdrava navika posebno djelotvorna u dane kada očekujete povećanu razinu stresa.

Jedna od jednostavnih vježbi dubokog disanja je ta da polako udišete brojeći do četiri, zatim zadržite dah, pa nastavite izdisati brojeći do šest. Ponovite ovu vježbu nekoliko puta kako biste se osjetili bolje. Ovakav ritam dubokog disanja smiruje simpatički živčani sustav koji pomaže tijelu kod oslobađanja od anksioznosti i napetosti.

Recite si „ja to mogu”

Stres proizvode i negativne misli koje vam govore da nešto nećete moći izdržati. Kako biste im se oduprijeli i ublažili stres, ponavljajte u sebi pozitivne, afirmativne riječi poput neke mantre kako biste se ohrabrili, skupili samokontrolu i osjetili samopouzdanje da ćete obaviti sve dnevne zahtjeve.

Donosimo vam primjer nekoliko afirmativnih izjava koje vam mogu poslužiti kao izvorište nove snage:

• Ja to mogu…
• Ja sam vrijedan/na…
• Siguran/na sam da…
• Osjećam se zaštićen/a…

Dakle, kad znate da vas očekuje stresan dan, započnite ga s prikupljanjem snage i samopouzdanja te ponavljanjem gornjih izjava ili nekih drugih koje djeluju na vas.

Planirajte aktivnosti unaprijed

Jedan od najčešćih okidača stresa je osjećaj da ste preplavljeni mnoštvom obaveza i zadataka. Stoga, prema riječima dr. Saltz, planirajte svoje aktivnosti unaprijed kako se ne biste zatrpali zadacima koje nećete stići obaviti.

Umjesto da se prihvatite svih mogućih dužnosti koje biste „morali” toga dana obaviti, radije se koncentrirajte na zadatke koji se realno mogu postići. Ako, primjerice, organizirate važan poslovni event, umjesto svečanog ručka priredite manju zakusku kako ne biste morali osjećati odgovornost za sve sljedove ručka. Pretvorite to u zgodnu „foru“: opušteno druženje uz male zalogaje, bez petljancije oko organiziranja velikog poslovnog ručka.

Fokusirajte se na svoje jače strane

Kada nas preplavi osjećaj stresa, nama ovladaju katastrofične misli. Sportska psihologinja Haley Perlus iz Denvera savjetuje da se umjesto zamišljanja najgoreg mogućeg scenarija radije fokusiramo na našu unutarnju snagu i sposobnost da se prilagodimo situaciji.

Najbolje je to učiniti podsjećanjem na neke svoje jake strane. Ako znate da ste dobri u slušanju drugih, iskoristite ovu osobinu u situaciji kad osjećate da se približava konflikt. Svijest o tome da ste vješt pregovarač nadvladat će strah od mogućeg konflikta ili sukoba.

„Kada postupamo sa sviješću o svojim jakim osobinama, dajemo si mogućnost da budemo puni samopouzdanja. A samopouzdanje smanjuje anksioznost te pomaže da kročimo naprijed”, ističe Perlus.

Potražite pomoć kolega ili terapeuta

Dr. Saltz napominje da se dobar dio stresa kojeg ona osjeća odnosi na tzv. anticipirajuću anksioznost (odnosno tjeskobni predosjećaj), a ne na same događaje tijekom dana. Kada primijeti da je spopada takav tjeskobni predosjećaj, obavijesti ljude iz svoje okoline da joj budu podrška. Time uspijeva skinuti malo tereta sa sebe dok se u isto vrijeme osjeća mentalno i emocionalno laganijom.

Sličnom se strategijom služi i dr. Vermani koja se okružuje ljudima koji joj mogu pomoći kod smanjenja stresa, osobama koje je mogu odvratiti od negativnih misli ili joj pomoći da se radije usredotoči na dobre, nego na negativne strane. 

Znajte da u stresu niste sami, stres se događa svakome. Čak i psihoterapeuti ponekad zatraže savjet za olakšanje stresa, podsjeća Sandiford, pa se i oni znaju obratiti svojim kolegama koji im mogu biti podrška da lakše prebrode krizno razdoblje. A ako se stručnjaci za mentalno zdravlje ne ustručavaju obratiti drugim terapeutima, nema razloga da to ne učinite i vi, pogotovo ako mislite da je stres kojeg osjećate postao doista nepodnošljiv.

Korišten izvor: https://www.everydayhealth.com/emotional-health/ways-experts-prep-for-days-they-know-are-going-to-be-stressful/