Poštujte ih: 8 zlatnih pravila da vaši bubrezi ne otkažu i da budu zdravi

Vrlo jednostavnim metodama možemo rano otkriti i usporiti, ali i zaustaviti napredovanje oštećenja bubrega i spriječiti nastanak završnog stadija zatajenja bubrega. U njih ubrajamo: pretragu mokraće, krvi i mjerenje krvnog tlaka.

U razvijenom društvu kao što je Hrvatska sve je veći broj djece koja su kronično bolesna. Zdravstveno zbrinjavanje djece je po mnogočemu specifično, a uz bolesno dijete potrebno je i veliko razumijevanje društva za brojne probleme s kojima se susreću roditelji ili skrbnici bolesne djece. I što je vrlo važno, potrebno  je imati kontinuitet liječenja, od pedijatrijske preko adolescentne, sve do odrasle dobi bubrežnog bolesnika.

Do zatajenja bubrega najčešće i dolazi zbog dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i ateroskleroze, koje djeluju pojedinačno, ali još češće kod jedne osobe udruženo

Istaknimo, naš krajnji cilj nije samo liječenje nego i sprečavanje razvoja bubrežnih bolesti. A kod svakog probira, pa tako i kod ranog otkrivanja kronične bubrežne bolesti, treba biti siguran da će se za sve osobe s pozitivnim nalazima osigurati brza, učinkovita dijagnostika i terapija.

Bubrezi su među najbolje prokrvljenim organima

Bubrezi su parni organ, a leže tik uz kralježnicu retroperitonealno, ispod dijafragme; zbog jetre se desni bubreg nalazi nešto niže nego lijevi. Svaki od dvaju bubrega u ljudskom organizmu sastoji se od približno milijun nefrona i čini osnovnu bubrežnu funkcionalnu jedinicu. Nefron se sastoji od dvaju glavnih dijelova: glomerula (glomerularnih kapilara), kroz koje se velika količina tekućine filtrira iz krvi, i dugačkog tubula, u kojem se, na putu do bubrežne nakapnice, filtrirana tekućina pretvara u mokraću. Svaki nefron je sposoban stvarati mokraću.

Bubrezi se ubrajaju među najbolje prokrvljene organe ljudskog organizma, kroz njih u jednoj minuti proteče čak 1200 ml krvi. Najvažnija njihova funkcija je održavanje ravnoteže vode u tijelu. Rad bubrega se u zdravog čovjeka u širokom rasponu prilagođava uživanju tekućine, uživanju soli te gubitku tekućine iz tijela. Osim toga, bubrezi održavaju acidobazičnu ravnotežu u krvi te izlučuju tijelu nepoželjne tvari: lijekove, razne otrove i slično. Imaju i brojne endokrine funkcije. Bubreg ne može ponovo stvarati (regenerirati) nove nefrone.  Zbog toga se njihov broj postupno smanjuje, bilo zbog bubrežne bolesti, ozljede ili uslijed starenja.

Do zatajenja bubrega najčešće dolazi zbog dijabetesa

Dijabetes, povišen krvni tlak i ateroskleroza danas su česte bolesti. U Hrvatskoj šećernu bolest ili dijabetes ima svaka deseta odrasla osoba, hipertenziju ima oko 40 posto stanovništva, a oko 52 posto osoba umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Zbog toga do zatajenja bubrega najčešće i dolazi zbog dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i ateroskleroze, koje djeluju pojedinačno, ali još češće kod jedne osobe udruženo.

>>Jaki bolovi u bubrezima, odnosno bubrežni napadaj teško se podnosi iako u većini slučajeva dolazi do spontanog izbacivanja kamenaca. Radi prevencije svakodnevno pijte dovoljne količine vode.<<

Bubrežne bolesti su česte, opasne, ali i lječive. Bubrežnih bolesti i njihovih kliničkih manifestacija je više, a simptomi ovise o brzini nastanka i stadiju bubrežnog oštećenja. Neke od njih se razvijaju “u tišini”, gotovo bez ikakvih vidljivih simptoma, čak mogu dovesti i do zatajenja bubrega. Stoga je vrlo važno misliti o prevenciji. Od najčešćih bubrežnih bolesti ovom prilikom ćemo samo spomenuti glomerulonefritise, hipertenzivnu bolest bubrega, renovaskularnu arterijsku hipertenziju, nefropatiju u sklopu dijabetesa, policističnu bolest bubrega, tubulointersticijske nefritise i druge. Svaka od njih može dovesti do zatajenja bubrega, akutnog ili kroničnog.

Pravila kojih biste se trebali pridržavati

1. Krećite se – Živite aktivnim životom! Na taj način možete bolje kontrolirati arterijski krvni tlak i tjelesnu težinu.
2. Redovito kontrolirajte razinu šećera u krvi – Rano otkrivanje i primjereno liječenje šećerne bolesti smanjuju učestalost dijabetičke nefropatije i zatajenja bubrega.
3. Kontrolirajte krvni tlak– Arterijska hipertenzija drugi je po učestalosti uzrok oštećenja bubrega.
4. Jedite zdravu hranu i kontrolirajte tjelesnu težinu – Ne dosoljavajte hranu! Smanjite unos soli na 5 – 6 grama dnevno. Izbjegavajte konzerviranu i zamrznutu gotovu hranu i fast food restorane!
5. Održavajte zdrav unos tekućine – Stručnjaci danas preporučuju 6 – 8 čaša dnevno tijekom cijele godine. 1,5 – 2 litre vode dnevno znatno olakšava bubrežnu funkciju čišćenja štetnih produkata iz krvi. Osobe s bubrežnim kamencima moraju piti i veće količine tekućine, po dogovoru s liječnikom.
6. Ne pušite – Pušenje djeluje nepovoljno na cirkulaciju krvi kroz bubrege te ih na taj način oštećuje, ali istovremeno povećava i rizik nastanka raka bubrega za 50 %.
7. Ne uzimajte nekontrolirano lijekove – Posebice budite oprezni u nekontroliranom uzimanju lijekova protiv bolova koji mogu nepopravljivo oštetiti funkciju vaših bubrega.
8. Provjerite funkciju svojih bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika, a to su: povišen arterijski krvni tlak, dijabetes, prekomjerna tjelesna težina, ako ste stariji 50 godina, ako postoje bolesti bubrega u vašoj obitelji te ako ste slabokrvni.