Pokaži mi kako hodaš i reći ću ti od čega boluješ

Opažanje abnormalnih promjena u hodu pomaže pri ranom dijagnosticiranju bolesti kao što su vaskularna demencija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza i hidrocefalus normalnog tlaka.

Prosječna osoba prevali u životu hodajući 100.000 km, odnosno dva i pol opsega zemaljske kugle. Promjena brzine hodanja jedna je od pojava do kojih dolazi na početku nekoliko bolesti mozga, uključujući demenciju, objavio je medicinski online magazin Ivanhoe.

Kako starimo, hodamo sve sporije, ali usporavanje napreduje naglije ako se u mozgu počinju javljati degenerativne promjene svojstvene demenciji. A to se događa blizu deset godina prije nego što ta bolest uzrokuje uočljiva oštećenja intelektualnih sposobnosti.

Nedavna studija otkrila je i da su određeni obrasci hodanja povezani s dvama genetskim poremećajima prisutnim kod autizma.

Centar za hodanje u mozgu

Svačiji je hod jedinstven i mijenja se za života. Kako starimo, hodamo opreznije i sporije. Primijetite li da vi ili vaš bližnji imate tegoba s hodanjem poput vučenja nogu, češćeg teturanja ili padanja, to bi mogli biti znakovi nečeg ozbiljnijeg od starenja. Ako su liječnici obaviješteni o pogoršanju pacijentovog hodanja, mogu provesti testove s ciljem dijagnosticiranja i liječenja bolesti prije nego one izazovu ozbiljnije tegobe.

Mišići neposredno upravljaju hodanjem, ali „software“ za hodanje se nalazi u mozgu. 

„Mozak je odgovoran za pokrete i ravnotežu. Stoga bolesti koje pogađaju mozak, kao što su vaskularna bolest, hidrocefalus normalnog tlaka, multipla skleroza i Parkinsonova bolest, mogu otežati hodanje“, rekao je neurolog dr. Glen Finney, ravnatelj Odjela za bihevioralnu neurologiju na Geisingerovom medicinskom centru u Pennsylvaniji.

Znakovi koji pozivaju na oprez

Znakovi koji moguće upućuju na neurološke bolesti su:

• sporije kretanje,
• vučenje nogu,
• pogrbljeno držanje,
• slabija ravnoteža,
• češći padovi,
• kraći zamasi ruku.

Vaskularna bolest mozga

Razne teškoće s pamćenjem mogu upućivati na Alzheimerovu bolest ili vaskularnu demenciju. Alzheimerova bolest utječe na pamćenje, rasuđivanje i snalaženje, dok vaskularna demencija zahvaća više funkcija, uključujući hodanje. Ovu bolest uzrokuju oštećenja krvnih žila zbog visokog tlaka, kolesterola, šećera u krvi i pušenja. Promjene u hodanju često se javljaju prije pogoršanja pamćenja i rasuđivanja. Dok se napredak Alzheimera može samo usporiti, vaskularna demencija može se zaustaviti, pa ju je važno dijagnosticirati što ranije. 

Multipla skleroza

To je bolest kod koje imunosni sustav napada mijelin, mekanu bijelu višeslojnu ovojnicu sastavljenu od lipida i bjelančevina, koja obavija neka živčana vlakna kralježnjaka. Možemo reći da je to omotač koji štiti živčane stanice. To uzrokuje oštećenje na živcima unutar mozga i kralježnice, što može ometati sposobnost mozga da šalje poruke po organizmu. Kad se bolest rasplamsa, pacijenti imaju poteškoća s hodanjem i  ravnotežom. Otkrivanje multiple skleroze u ranoj fazi može spriječiti njezino napredovanje.

Parkinsonova bolest

Ovaj neurološki poremećaj uzrokuje tegobe s pokretima poput drhtanja, koje uobičajeno počinje u ruci i širi se tijelom. U kasnijoj fazi dovodi do teškoća pri hodanju kao što su usporenost, vučenje nogu, pogrbljenost i gubitak ravnoteže. Pravovremeno otkrivanje Parkinsonove bolesti omogućuje terapiju koja ublažava simptome. 

Hidrocefalus normalnog tlaka

Teškoće pri hodanju, ako su u kombinaciji s oslabljenim pamćenjem i rasuđivanjem te otežanom kontrolom mjehura, mogle bi ukazivati na hidrocefalus normalnog tlaka, jedan od četiriju oblika hidrocefalusa. Kod te se rijetke bolesti cerebrospinalna tekućina (likvor) nakuplja u mozgu. Pritom je tlak tekućine normalan, za razliku od drugih oblika hidrocefalusa. Snimke mozga mogu ukazivati na višak tekućine ili na smanjivanje volumena mozga. Ako liječnik zna da pacijent ima problema s hodanjem, bit će mu lakše postaviti ispravnu dijagnozu. Hidrocefalus normalnog tlaka može se zaustaviti ili ublažiti ako se otkrije unutar pola godine od prvih simptoma.

Analiza hoda

S obzirom na to da sjedenje škodi zdravlju koliko i pušenje, što više hodate, to bolje. Napravite li 6000 koraka dnevno, poboljšat ćete si zdravlje, a s 10.000 koraka potaknut ćete mršavljenje. Osim što pruža neposredne blagodati, hodanje omogućuje i uočavanje ranih simptoma neuroloških bolesti i pravodobno provođenje terapije.

Slutite li da vi ili vaš bližnji ima neurološku bolest mozga, liječnik vas može podvrgnuti analizi hoda uređajem opremljenim senzorima pokreta i pritiska koji prati hodanje po podlozi. Analiza napravljena ovim uređajem prikazuje obrazac pokreta i ukazuje na abnormalnosti. Ako liječnik primijeti znakove neurološke bolesti, može preporučiti daljnje testiranje.