Petak trinaesti: kako praznovjerje utječe na našu psihu i dobrobit?

Sigurno ste čuli da neki svjetski aerodromi nemaju terminal s brojem trinaest. A još je interesantniji podatak da čak 80% svjetskih nebodera nema trinaesti kat! Praznovjerje je toliko ukorijenjeno u ponašanje ljudi svih vjera i kultura da su novinari uglednog zdravstvenog portala Medical News Today odlučili razgovarati s poznatim američkim psiholozima o utjecaju praznovjerja na našu psihu. Otkrili su da praznovjerje nije samo „puko neznanje“ nego može imati i pozitivnih učinaka na naš duševni život.   

Kao prvo: tko od nas nije sklon praznovjernim stavovima ili ritualima? Četvrtina odraslih osoba u SAD-u smatra se praznovjernim, dok trenutni trendovi pokazuju kako su mlađi ljudi čak i praznovjerniji od starijih. Prema navodu Medical News Today, čak 70% američkih studenata ima neki poseban ritual koji im donosi sreću prije odlaska na ispit. S druge strane, veliki broj Kineza misli da će im crvena boja i broj 8 donijeti bogatstvo i sreću. Nedavno istraživanje navika potrošača u Tajvanu pokazuje pak kako su kupci spremni platiti više za neki paket proizvoda ako se broj proizvoda u paketu podudara s njihovim „sretnim“ brojem.

Svi znamo da su ta vjerovanja iracionalna, pa opet im se priklanjamo. Zašto je to tako? Ispunjava li praznovjerje neku važnu psihološku ulogu u našim životima i koju? Koji to mehanizmi stoje iza naših iracionalnih vjerovanja i kako ta vjerovanja utječu na naše mentalno zdravlje i boljitak?

Zašto vjerujemo u nevjerojatne stvari?

Fascinantna stvar kod praznovjerja je ta da u njega vjerujemo premda znamo da na izvjesnoj razini uopće nije istinito. Zašto to činimo?

Jane Risen, profesorica bihevioralne psihologije na University of Chicago Booth u Illinoisu, koristila je dualni proces kognicije kako bi objasnila naše praznovjerje.  Prema njoj, ljudi o nekoj stvari u isto vrijeme razmišljaju na „brzinski“ i na „spori“ način. Brzinski način je trenutan i intuitivan, dok je spori više racionalan i njegova je uloga u tome da „poništi“ intuitivno prosuđivanje ukoliko u njemu uoči pogreške ili nelogičnosti.

Dualni model razmišljanja ili procesiranja informacija prevladava u našem mozgu. No u slučaju praznovjerja, nešto se s njim događa. Risen uočava da u slučaju praznovjerja otkrivanje pogrešaka u procesu razmišljanja ne uključuje automatski i njihovo ispravljanje. Drugim riječima, ljudi shvaćaju da je njihovo vjerovanje pogrešno, ali se i dalje ponašaju u skladu s njim.

Model istodobnog brzog i sporog razmišljanja dopušta mogućnost da ljudi prepoznaju besmislenost vlastitih vjerovanja, ali da unatoč tome djeluju u skladu s njima. „Ljudi su svjesni pogreške u vlastitom rezoniranju, ali ne čine ništa da bi je ispravili, to je proces koji bih nazvala prešutno prihvaćanje“, pojašnjava Risen.

No praznovjerja nisu samo manifestacija našeg pogrešnog načina razmišljanja. Ponekad praznovjerje pruža i dodatne psihološke prednosti.

Praznovjerje ublažava anksioznost

Praznovjerje u svakom slučaju može imati umirujući učinak, može nam ublažiti tjeskobu od nepoznatog te nam dati osjećaj kontrole nad našim životom. Možda je to i razlog zašto praznovjerje opstaje toliko dugo od samih početaka naše civilizacije pa do danas.

Kao što članak u časopisu International Journal of Psychology and Behavioral Sciences ističe:  “Praznovjerje je duboko ukorijenjeno od samih početaka naše vrste, od razdoblja kada naši preci nisu imali racionalna objašnjenja o silama prirode i njenim hirovima. Opstanku naših predaka prijetili su predatori i druge zastrašujuće prirodne pojave”.

Kao posljedica toga, izniklo je praznovjerje kako bi nam „dalo lažni osjećaj kontrole nad vanjskim čimbenicima“, te nas oslobodilo tjeskobe. Zato su praznovjerja prevladavajuća u uvjetima kada u društvu nedostaje sigurnosti ili samopouzdanja te kada vladaju strah i prijetnja.

Život je ponekad zastrašujuć sam po sebi i ljudi će učiniti sve da izbjegnu opasnost. Pa makar to bilo izbjegavanje prolaska ispod ljestava, sklanjanje od crne mačke ili izbjegavanje razbijanja ogledala.

Praznovjerje može poboljšati izvedbu posla

Osim što vas oslobađa tjeskobe, praznovjerje ima još jednu pozitivnu osobinu: poboljšava performanse onoga što radite. Stuart Wyse, autor knjige Believing in Magic: The Psychology of Superstition i nekadašnji profesor psihologije na Connecticut College, pojašnjava to sljedećim riječima: “Postoje dokazi da pozitivno praznovjerje koje nam donosi sreću može unaprijediti vaš posao. Uz sve što radite dolazi određena doza anksioznosti koju praznovjerje ublažava.“

U duhu rečenog, jedna je studija istražujući motoričku spretnost, ljudsku memoriju i igre anagramiranja otkrila kako magični izrazi i geste kojima dozivamo sreću (prekriženi prsti) poboljšavaju izvedbu onog što radimo.

U pozadini je ovog mehanizma osjećaj vraćenog samopouzdanja. Čovjek naime postiže bolje rezultate zbog bolje samopercepcije. Aktivacijom praznovjerja pojačava se naša sigurnost i samouvjerenost koja poboljšava izvedbu zadataka i radni učinak.

Praznovjerje nas ništa ne košta

„Kada se jednom uvjerite da praznovjerje djeluje, više ne želite izazivati sudbinu, želite ga ponovno primijeniti“, ističe Wyse. Da bi to ilustrirao primjerom, Wyse navodi popularna pisma s lancima sreće koja se u određenim razdobljima prošire poput kuge među ljudima. Svi znamo da je prepisivanje tih pisama ili e-mailova i njihovo slanje na adrese prijatelja obična besmislica, no nitko ne želi izazivati sudbinu time što će prestati s njihovim kopiranjem.

Uz to, trošak koji ide uz praznovjernu aktivnost je uglavnom nizak, pogotovo kada se usporedi s mogućim rezultatom. Slanje nekoliko e-mailova vas doista ništa ne košta, a možda donese sreću i bogatstvo? Ili, još bolje, odagna sve moguće nesreće koje bi vas mogle snaći (gubitak posla, života drage osobe i slično).

Na isti način, kada kucnete u drvo i pohvalite nečiji izgled ili zdravlje, zaista plaćate malu cijenu u odnosu na potencijalno razorne posljedice koje može donijeti bolest.

Kompleksna veza praznovjerja i prinudnih radnji

A što je s tezom da su praznovjerja zapravo opsesivne kompulzivne radnje? Jedan se čitatelj povjerio redakciji Medical News Today kako svake noći 10 puta navija alarm uz izgovaranje „magičnih“ riječi. „Stalno osjećam da će se nešto strašno dogoditi u mojem životu. Ne mogu prestati s navijanjem alarma. Tak kada to napravim osjetim olakšanje“, rekao je u povjerenju.   

Iako vam se ova radnja možda čini ekstremno neobičnom, treba zapaziti da ritualno ponašanje ljudima donosi utjehu i smirenje. No repetitivne radnje ponekad mogu upućivati i na opsesivno kompulzivni poremećaj psihe.

Drugi čitatelj se povjerio redakciji: „Kod mene praznovjerje prelazi u opsesivni poremećaj. Kada se borim s vlastitim OCD-om odmah se bacim na praznovjerne radnje. One mi omogućuju da vjerujem u to kako ću čineći nešto prizvati dobre ili odagnati loše događaje.“

Priznate znanstvene studije prepoznale su u praznovjerju „primjer kompulzivnih radnji koje izvodimo kako bismo se lakše nosili s vlastitim opsesijama“. To može biti ekscesivno pranje ruku, ritualizirano kupanje u kadi, repetitivne radnje kao što je ponovno čitanje poruka, gomilanje nepotrebnih predmeta i slično.

Ipak, bilo je dosta debate o tome pripadaju li praznovjerje i OCD u isti kontinuum. Mnogi istraživači misle da ne pripadaju jer smatraju kako ova dva psihička fenomena aktiviraju dva različita područja mozga.

Kako bilo, ne može se poreći da praznovjerje i OCD nemaju nekih dodirnih točaka. Obje aktivnosti zazivaju rituale kojima se želi otjerati zlo ili nepovoljan ishod događaja. A i neki psiholozi definiraju praznovjerje kao „neprikladnu metodu kojom se pokušava vratiti kontrola nad nesigurnim situacijama“. Slično je i s kompulzivnim ponašanjem iza kojeg stoji skrivena namjera da se reducira tjeskoba povezana s opsesivnim mislima.

Sve u svemu: ako mislite da će vam neka tajna gesta ili magična formula danas pomoći da bolje preživite petak trinaesti, slobodno si dajte oduška. Ipak, postavite granicu: ne kaže Wikipedia bez razloga da je praznovjerje nepoznavanje prave prirode stvari.

Izvor: https://www.medicalnewstoday.com/articles/326330#Why-do-we-believe-the-unbelievable?