Pelud ambrozije: najjači biljni alergen i kako ga izbjeći

Biljka ambrozija (latinski: Ambrosia artemisiifolia) vrsta je korova koji je po prvi puta zabilježen u Europi sredinom 19. stoljeća. Riječ je o vrlo invazivnoj vrsti koja je u Europu importirana sa sjemenjem s područja Sjeverne Amerike. Danas je rasprostranjena gotovo po cijelom svijetu i predstavlja velik ekonomski, ali i javnozdravstveni problem.

Smatra se da je širenje ambrozije primarno posljedica ljudskog djelovanja čemu izrazito pogoduju urbanizacija i klimatske promjene.

Ambroziji pogoduju klimatske promjene

Ambrozija je jednogodišnja biljka koja tijekom sezone proizvodi veliku količinu sjemena (3 000 – 62 000) vrlo otpornog na vanjske uvjete. U uvjetima koji su nepovoljni za rast biljke, sjeme ambrozije može preživjeti i do 40 godina.

Tijekom razdoblja polinacije (kasno ljeto i jesen) jedna biljka može otpustiti preko milijardu peludnih zrnaca. Promjer zrnaca je malen te se stoga može raznijeti zrakom na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara. Pelud ostaje u zraku i do nekoliko sati.

Izrazito je alergena i u osjetljivih osoba alergijske se reakcije javljaju već pri niskim koncentracijama peludnih zrnaca (5-20 peludnih zrnaca/m3 zraka).

Kolika će koncentracija peludi biti u zraku, ovisi o više čimbenika. Ono što je poznato jest da porast temperature zraka i porast koncentracije CO2 u zraku koji prate klimatske promjene i urbanizaciju, potiču biljku ambrozije na veće stvaranje peludi. Osim povećanog stvaranja peludi, produljuju trajanje sezone polinacije.

Ambrozija počinje rasti u travnju, a s cvatnjom počinje u srpnju. Najveće koncentracije doseže u kolovozu i početkom rujna. Pelud se u niskim koncentracijama može naći u zraku sve do kraja listopada.

Alergija na pelud ambrozije

Pelud ambrozije je najjači peludni alergen. Alergen je peludno zrnce ambrozije, sitan biljni organ čija je svrha oprašivanje, odnosno razmnožavanje.

Kod osjetljivih osoba, alergija na ambroziju očituje se kao alergijski rinitis i/ili astma te, rjeđe, kožnim promjenama.

Simptomi obuhvaćaju:

• curenje, začepljenost ili svrbež nosa,
• peckanje ili škakljanje u grlu,
• promuklost,
• iznenadno kihanje,
• kašljanje,
• otežano disanje,
• suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju,
• upala očnih kapaka i
• glavobolja.

Iako puno rjeđe, u nekim se slučajevima mogu, u roku od 24 do 48 sati nakon izlaganja peludi ambrozije, pojaviti promjene na koži u vidu bolnih prištića i mjehurića koji svrbe.

U osoba koje su osjetljive na pelud ambrozije, alergijske reakcije koje se javljaju za vrijeme polinacije biljke značajno smanjuju kvalitetu života.

Osim u ljudi, alergijske su reakcije zabilježene i u životinja. Najčešće se spominje dermatitis u pasa i mačaka, dok su alergijske reakcije u ostalih životinja slabije dokumentirane.

Za liječenje alergijskog rinitisa i astme koristi se uglavnom simptomatska terapija: intranazalni i inhalacijski kortikosteroidi, antagonisti leukotrienskih receptora, β2 agonisti, itd. U novije vrijeme, kod određenih slučajeva alergijskih bolesti povezanih s ambrozijom, moguća je primjena alergen specifične imunoterapije (ASIT) i to kao subkutana imunoterapija (SCIT) i sublingvalna imunoterapija (SLIT).

Mjere prevencije

Jednostavne preventivne mjere trebaju postati dio životnih navika osoba alergičnih na pelud.

• Preporučuje se pratiti peludnu prognozu, informirati se o koncentraciji peludi u zraku i organizirati svoje aktivnosti prema peludnoj prognozi.
• Koliko god je to moguće, treba izbjegavati kontakt s peludi. To znači boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima što je duže moguće tijekom sezone polinacije biljaka na čiju ste pelud alergični.
• Izbjegavati provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi najveća; za ambroziju bi to okvirno bilo od 8 do 12 sati.
• Nakon povratka kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i promijeniti odjeću.
• Također, savjetuje se četkati i prati kućne ljubimce jer se i na njima skuplja pelud.
• Ne sušiti odjeću na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku.
• Javiti se svome liječniku na vrijeme, prepoznati simptome, dogovoriti liječenje i uzimati preporučenu terapiju.

Uništavanje ambrozije

Tijekom vegetacijske sezone ambroziju je nužno u više navrata uklanjati i suzbijati sljedećim mjerama:

• agrotehničkim: obrada tla i pravovremena sjetva,
• mehaničkim: okopavanjem, plijevljenjem i redovitom košnjom,
• kemijskim: uporabom učinkovitih herbicida za suzbijanje ambrozije.

Najučinkovitiji način suzbijanja ambrozije je mehanički, ali je i najteži. Ambroziju je potrebno čupati kao mladu biljku, prije početka perioda cvatnje, krajem svibnja i početkom lipnja. U kasnijem periodu, oko polovice srpnja, biljke se mogu pokositi i to prije cvatnje.

Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati herbicidima koji su dozvoljeni u Republici Hrvatskoj i prema uputama proizvođača jer drugačiji način, nažalost, na postoji. U vrtovima, okućnicama, uz rubove oranica i putova moguće je provesti čupanje i košnju.

Treba naglasiti da je vrlo važno ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi u zraku može višestruko povećati.

Izvor: ZZJZ Koprivničko-križevačke županije