Pažljivo s ljubimcima: Ljudi i psi emocionalno su ‘sinhronzirani’

Ljudi su sa svojim psima toliko emocionalno “sinhronizirani“ da se njihovo raspoloženje prenosi na životinju, ustanovili su znanstvenici sa švedskog Sveučilišta Linköping. Njihovo je istraživanje pokazalo da se razina stresnog hormona kortizola u organizmu “podudara“ u vlasnika i njihovih pasa. Dakle, ako je vlasnik pod stresom, i pas se tako osjeća.

Ustanovljeno je da su psi osoba koje nisu pod stresom općenito veseliji, poslušniji i spremniji na suradnju poput, primjerice, toga da dobrovoljno “odrade“ pregled kod veterinara.

Pas je ogledalo naše (ne)kulture

Osobe koje pate od anksioznosti i sklone su panici, češće imaju nemirne, plašljive i razdražljive pse. Stoga bismo, kažu znanstvenici, trebali uzeti u obzir da su nam naši četvernožni prijatelji značajan pokazatelj vlastitog zdravlja.

No, pritom treba voditi računa da je pas ujedno i “ogledalo“ naše (ne)kulture.

Ako je pas neodgojen, smeta drugima ili je agresivan prema njima, to znači da se njegov vlasnik ne bavi njime – a vjerojatno ni samim sobom – na odgovarajući način. On ne zna “izvući“ ono najbolje iz odnosa sa životinjom, niti ne uzima u obzir da oboje moraju imati prihvatljiv odnos prema okolini.

Pas, baš kao ni bilo koji drugi kućni ljubimac, nije modni dodatak, igračka ni statusni simbol, nego biće za koje se trebamo neprestano brinuti – što je propisano i zakonom.

Dobar pas je zdrav, njegovan, cijepljen

Obveza je vlasnika da pas bude zdrav, njegovan i cijepljen. Ni na koji način ne smije ometati zdravlje, mir i dobrobit drugih ljudi i životinja. To podrazumijeva da vaš pas okolini ne smije smetati lajanjem i zavijanjem. Također ne smije onečišćivati javne prostore niti ugrožavati sigurnost susjeda i prolaznika. Druženje s psima doista može biti lijek za dušu i tijelo, ali ne može služiti za “liječenje“ kompleksa i iskazivanje sile.

Psi zaslužuju da s njima postupamo na najbolji način jer nam toliko toga mogu pružiti.  Pseća prisutnost i predanost uistinu može djelovati kao lijek u oporavku od bolesti i trauma. Psi kao “asistenti“ i vjerni prijatelji uvelike mogu olakšati život osobama s invaliditetom i posebnim potrebama.

Njuh kao u pravog dijagnostičara

Također su odlični “dijagnostičari“. Zahvaljujući svom izvanrednom njuhu, prepoznaju kemijske promjene u organizmu koje se u dijabetičara događaju kada im je razina šećera u krvi preniska (takozvani pad u hipoglikemiju). Neka su istraživanja pokazala da psi doslovce mogu nanjušiti Parkinsonovu bolest u ranim fazama.

Istančan pasji njuh izvanredan je “detektor“ i za rak. Nizom znanstvenih studija ustanovljeno je da psi s velikom točnošću prepoznaju da osoba boluje od raka, bilo da onjuše samu osobu, ili uzorke krvi osoba oboljelih od raka. Stoga se znanstvenici nadaju da će uz pomoć pasa razviti nove dijagnostičke metode za otkrivanje raka u samim počecima bolesti, kada je mogućnost izlječenja vrlo velika.