Otkrivena tajna blagotvornog djelovanja kefira na zdravlje

Nije poznato koliko dugo, no ljudi možda i tisućama godina proizvode i piju kefir, fermentirani mliječni napitak koji potječe s Tibeta i sjevernog Kavkaza. I u našim se je krajevima udomaćila proizvodnja domaćeg kefira od mlijeka kojem se dodaju kefirna zrnca, odnosno „škrobna matrica“ koja sadrži simbiotsku zajednicu bakterija mliječne kiseline, octenih bakterija i kvasca. Ljubitelji kefira rado zrnca dijele tako šireći ovu zdravu naviku.

Piće ima brojne poznate blagodati za zdravlje, koje uključuju snižavanje kolesterola, ublažavanje upala te antioksidativni učinak. Poput ostalih probiotika, i kefir ima antimikrobna svojstva. Međutim, znanstvenici nisu bili sigurni kako točno inhibira rast bakterija koje uzrokuju bolesti.

Istraživači sa Sveučilišta Ben-Gurion iz Negeva (BGU) u Be’er Shevi u Izraelu, piše portal Medical News Today otkrili su da vrsta kvasca u kefiru nazvana Kluyveromices marxianus izlučuje molekulu koja ometa bakterijsku komunikaciju. Znanstvenici su već znali da biljke i alge proizvode ovu tvar, koja se naziva triptofol-acetat, ali ovo je prvi put da su pronašli kvasac koji je stvara. Otkrili su da triptofol-acetat ometa „osjet kvoruma“ (oblik mikrobne komunikacije) kod nekoliko bakterija koje uzrokuju bolesti.

Molekula koja ometa komunikaciju bakterija

U kvorumu bakterije oslobađaju signalne molekule u svoju okolinu. Kad molekule dosegnu određenu koncentraciju, pokreću promjene u ekspresiji gena u bakterijama iste vrste. Te promjene omogućuju bakterijama koje uzrokuju bolesti da koordiniraju svoju aktivnost u skladu s njihovom brojnošću. Ova je koordinacija neophodna da bi se neke bakterije obranile ili napale svoje domaćine.

U nekim slučajevima, kad dosegnu određenu gustoću, mikrobi se mogu okupiti i stvoriti sluzavu, zaštitnu prevlaku ili „biofilm“ na površini.

Među bakterijama uzgojenim u laboratorijskim uvjetima istraživači su otkrili da je triptofol-acetat imao inhibitorni učinak na osjet kvoruma kod nekoliko patogenih bakterija, uključujući gram negativne bakterije.

Neke od testiranih vrsta bile su:

• Pseudomonas aeruginosa – uzročnik upale pluća
• Salmonella enterica – odgovorna za trovanje hranom
• Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok) – koji, među ostalim infekcijama, može izazvati po život opasnu sepsu
• Vibrio cholerae – uzročnik kolere

Istraživanje koje je predvodio doktorand Orit Malka objavljeno je u stručnom časopisu BMC Microbiome.

Novi način borbe protiv infekcija

„Ovi su rezultati značajni jer je riječ o prvoj demonstraciji da se virulencija ljudskih patogenih bakterija može ublažiti molekulama izlučenim u probiotičkim mliječnim proizvodima, poput jogurta ili kefira“, rekao je autor prof. Raz Jelinek.

Znanstvenici su se posebno usredotočili na učinak triptofol-acetata na Vibrio cholerae. Otkrili su da je triptofol-acetat uspješno blokirao osjet kvoruma u ovoj bakteriji i smanjio njezinu virulenciju. To je učinio promjenom ekspresije bakterijskih gena koji kontroliraju osjetljivost kvoruma.

U današnjem svijetu veliku prijetnju zdravlju predstavljaju bakterije otporne na antibiotike. Tako otkriće izraelskih znanstvenika utire novi put u borbi protiv bakterijskih infekcija narušavanjem stanične komunikacije u patogenim bakterijama.

U naknadnoj studiji, koju još nisu objavili, istraživači su otkrili da iste molekule mogu imati protuupalna svojstva. Prva istraživanja na životinjama pokazuju da bi mogle odigrati ulogu u smirivanju pretjeranog imunološkog odgovora poznatog kao citokinska oluja koju se često spominje vezano uz teške oblike bolesti COVID-19.