Održan okrugli stol „Aj’ bok pneumokok“: Stručnjaci istakli važnost cijepljenja

Na okruglom stolu „Aj’ bok pneumokok“ okupili su se stručnjaci iz vodećih hrvatskih zdravstvenih institucija kako bi skrenuli pažnju na važnost cijepljenja protiv pneumokoka kod male djece i prevenciju pneumokoknih bolesti, najčešćih bolesti kod djece vrtićke dobi.

Pneumokok je najčešći uzročnik bakterijske upale pluća i upale srednjeg uha, ima rezistentnost na antibiotike i može imati ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje, posebice kada je riječ o maloj djeci. Postoji više od 85 serotipova pneumokoka, a najteže infekcije su uzrokovane tipovima 4, 6, 9, 14, 18, 19 A i 23. Na spomenute sojeve otpada oko 90 posto invazivnih infekcija kod djece i 60 posto kod odraslih.

U svijetu godišnje umre 800.000 djece od teških pneumokoknih bolesti

„Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu godišnje umre 800.000 djece od teških pneumokoknih bolesti. Nažalost, u Hrvatskoj nemamo konkretne podatke koliko djece godišnje oboli od pneumokoknih bolesti jer se trenutno ne vodi potpuna evidencija. Prevencija je najbolja zaštita i željela bih poručiti svim roditeljima da se ne trebaju bojati cjepiva, već bolesti koja je nepredvidiva i može biti vrlo opasna po zdravlje djeteta“, istaknula je prim.mr.sc. Diana Nonković, dr. med. spec. epidemiolog, voditeljica odjela za nadzor nad zaraznim bolestima, HZJZ Split.

2019. godine u Nacionalni imunizacijski program uvedeno je cjepivo protiv pneumokoka, a protekom tri godine, točnije krajem 2021. godine raspisat će se novi natječaj za nabavu pneumokoknog cjepiva. Na tržištu su dostupna dva cjepiva koja sadrže različiti broj serotipova.

Predloženo uvođenje 13-valentnog cjepiva u obavezni program

„Trenutno je u obaveznom imunizacijskom programu 10-valentno cjepivo. Kod uvođenja cjepiva u obavezni imunizacijski program struka je predlagala uvođenje 13-valentnog cjepiva koje štiti od tri dodatna serotipa, od kojih je serotip 19 A učestao u Hrvatskoj i može izazvati teške pneumokokne bolesti. Struka će ponovno predložiti uvođenje 13-valentnog cjepiva u obavezni program, a što će konačno biti odlučeno, mi to zaista ne znamo“, izjavio je prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med., specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“.

Nakon uvođenja cjepiva protiv pneumokoka u program, primijećen je pad pneumokoknih bolesti, no zbog specifične epidemiološke situacije u kojoj se nalazimo teško je reći u kojim postocima. Primjerice, u drugim zemljama koje su uvele cjepivo protiv pneumokoka prije epidemije koronavirusa, u prosjeku se broj upala pluća smanjio za 50 posto, broj upala srednjeg uha za 35 posto i broj teških invazivnih pneumokoknih bolesti koje završavaju bolničkim liječenjem za 70 posto.

U KBC-u Rebro primaju najteže slučajeve

„Mi u KBC-u Rebro najčešće primamo najteže slučajeve pneumokoknih bolesti poput bakterijemije  i upale pluća. Ove godine ih je bilo znatno manje, iako imali smo djece s distrukcijom plućnog tkiva što je vrlo težak slučaj. Ono što bih željela napomenuti jest činjenica kako je riječ o djeci koja nemaju nikakvih kroničnih bolesti niti predispozicija za teške respiratorne bolesti. Dakle, od teških pneumokoknih bolesti mogu oboljeti i prethodno potpuno zdrava djeca. U obaveznom programu cjepiva trenutno je uvršteno 10-valentno cjepivo protiv pneumokoka u kojem nisu pokriveni svi sojevi, od kojih su neki vrlo opasni. Na tržištu postoji i 13-valentno cjepivo, koje se po programu koristi za djecu kronične bolesnike, a mi bismo kao struka predložili uvođenje tog cjepiva i u obvezni program za svu djecu“, napomenula je prim. Jadranka Kelečić, dr. med., specijalist pedijatrije, uži specijalist kliničke imunologije i alergologije, KBC Zagreb

Epidemiološke mjere pridonijele manjem obolijevanju djece od respiratornih bolesti

Čekaonice su u pedijatrijskim ordinacijama ove godine bila praznije, nego što je to bio slučaj prošle godine. Zbog uvođenja strogih epidemioloških mjera u dječje vrtiće, ali i sve druge obrazovne institucije, manje je djece obolijevalo od raznih respiratornih bolesti.

„Treba biti svjestan da se sve epidemiološke mjere ne mogu primjenjivati kod djece vrtićke dobi. Naime djeca svojim ručicama primaju razne stvari, stavljaju ručice u usta, stavljaju različite predmete u usta i samim time lakše dolaze u doticaj s virusima i bakterijama. Upravo je zbog svih tih situacija najbolji način prevencije od pneumokoknih bolesti cjepivo. Ne možemo sa sigurnošću reći koliko nam se smanjio broj pneumokoknih bolesti zbog cjepiva, a koliko zbog povećane higijene, no mi pedijatri vjerujemo kako je kombinacija ovih dviju mjera najbolji način za prevenciju“, izjavila je prim. Giovana Armano, dr. med., specijalist pedijatrije.

Cijepljenjem djece štitimo i starije ukućane

Zaključak svih stručnjak jest činjenica da je prevencija od svih bolesti pa tako i pneumokoknih najbolja zaštita. Također, stručnjaci se slažu kako je uvijek bolje odabrati zaštitu koja pokriva širi spektar bolesti kako bi ista bila što sigurnija za malu djecu, ali i njihove ukućane. Naime, djeca su najčešći prijenosnici bakterije pneumokok pa cijepljenjem djece štitimo i starije ukućane.

Više informacija o pneumokoknim bolestima možete pročitati na web stranici pneumokok.hr