Novo u Hrvatskoj: Blagotvorna terapija notama u Srčanoj stanici

Čovjek iskazuje osjetljivost na glazbu jer je ona duboko ukorijenjena u nama te na nas utječe različito – može nas smiriti, poticati, utješiti, uzbuditi, pomoći da se uskladimo i organiziramo. Provedena su brojna istraživanja u kojima se opisuje reakcija mozga na glazbu.

Neurolozi opisuju uspostavu ravnoteže putem različitih elemenata glazbenih aktivnosti između lijeve polutke mozga, zadužene za matematičke i organizacijske operacije, te kreativne, emocionalne i duhovne desne polutke.

Muzikoterapija je uspostavljena i znanstveno utemeljena zdravstvena profesija. Kao dio tima, iskusni muzikoterapeut raznim glazbenim aktivnostima može pomoći bolesniku u njegovu oporavku. Kada je riječ o rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesnika, koristi se receptivna muzikoterapija. Ovisno o preferencijama, pomno se bira glazba za opuštanje koja bolesniku pomaže u smanjenju stresa i anksioznosti, kao i u lakšem prihvaćanju novonastalih životnih uvjeta.

Važnost programa rehabilitacije

Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju na to da bolesnici koji završe program kardiovaskularne rehabilitacije dulje žive, imaju manju potrebu za novom kardiološkom intervencijom te poboljšanu kvalitetu života. U Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu za bolesnike koji su preboljeli srčani udar, imali kardiokirurški zahvat ili implantirani elektrostimulator srca još od 1982. godine provodi se program ambulantne kardiovaskularne rehabilitacije. Godišnje ovaj program iz područja sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti polazi oko 350 bolesnika. Tim od 13 iskusnih zdravstvenih djelatnika Srčane provodi ga na uputnicu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Muzikoterapija je uspostavljena i znanstveno utemeljena zdravstvena profesija. Kao dio tima, iskusni muzikoterapeut raznim glazbenim aktivnostima može pomoći bolesniku u njegovu oporavku

Tijekom uobičajenog trajanja programa od tri mjeseca, pod koordinacijom kardiologa obavlja se istodobno niz različitih dijagnostičkih i terapijskih postupaka iz područja kardiologije, fizikalne medicine i rehabilitacije te psihologije. Ti multidisciplinarni postupci uključuju različita funkcijska ispitivanja krvožilnog sustava, kontrolu i korekciju laboratorijskih varijabli, intervencije iz područja radne terapije, sudjelovanje u terapijskoj edukaciji te primjenu individualno doziranih rehabilitacijskih postupaka iz područja fizioterapije koji se odvijaju uz nadzor elektrokardiograma.

Na taj se način kontroliraju promjenjivi kardiovaskularni čimbenici, smanjuju se napredovanje koronarne bolesti i učestalost bolničkog liječenja i posjeta hitnoj službi te se vraća povjerenje u vlastite tjelesne mogućnosti.

Muzikoterapija na uputnicu

Novi postupak u programu, uveden tijekom 2017. godine, jest primjena muzikoterapije. Zdravstveni djelatnici Poliklinike dodatno su se educirali i nabavili potrebnu opremu kako bi, uz pomoć članova Hrvatske udruge muzikoterapeuta, od ljeta počeli primjenjivati intervencije receptivnom muzikoterapijom.

Receptivna muzikoterapija u oporavku kardiovaskularnih bolesnika primjenjuje se prije svega radi smanjenja tjeskobe i stresa, kao i u svrhu jačanja mehanizama suočavanja s bolešću. Prije samog uključenja u receptivnu muzikoterapiju bolesnik prolazi intervju s muzikoterapeutom i radnim terapeutom, kojim se definira takozvana muzička anamneza. Njome se prije svega utvrđuje važnost i uloga glazbe u dosadašnjem životu bolesnika. Definiraju se preferencije bolesnika prema određenom stilu ili žanru glazbe, određenim instrumentima, glazbenim umjetnicima i skladbama. Osim toga, nastoji se utvrditi osobno aktivno ili pasivno iskustvo u različitim muzičkim modalitetima, poput sviranja, pjevanja ili slušanja glazbe.

Zdravstveni djelatnici Poliklinike dodatno su se educirali i nabavili potrebnu opremu kako bi, uz pomoć članova Hrvatske udruge muzikoterapeuta, od ljeta počeli primjenjivati intervencije receptivnom muzikoterapijom

Svi ti podaci te rezultati testa glazbenih preferencija koriste se za izradu glazbenog programa u kojem bolesnik sudjeluje u sklopu receptivne muzikoterapije. Glazbeni program odnosi se na listu skladbi koja je u skladu s preferencijama bolesnika, a osobito s njegovim prethodnim glazbenim iskustvima i emocionalnim atributima koje pridaje određenoj skladbi, umjetniku ili instrumentu. Muzikoterapeut pazi i na to da se u muzikoterapijsku intervenciju iz definiranog popisa skladbi uključi samo ona glazba koja po svojim elementima (tempo, ritam, dinamika, harmonija…) ima značajke tzv. opuštajuće glazbe.

Tjedna doza glazbe

Bolesnici dolaze na muzikoterapiju dvaput tjedno, pri čemu se tretman odvija individualno ili u manjim skupinama po tri bolesnika. Svaki bolesnik tijekom tretmana putem slušalica sluša „svoj“ muzički program od 20 do 30 minuta. Soba za muzikoterapiju u Poliklinici prirodnog je osvjetljenja, ugodne sobne temperature te izolirana od vanjske buke kako bi se osiguralo da se bolesnik opusti, a  njegova pažnja usmjeri na aktivno slušanje glazbe. Zdravstveni radnik tijekom tretmana uvodi bolesnika u program slušanja skladbi te promatra i bilježi psihofiziološke promjene u ponašanju tijekom i nakon slušanja glazbe. Intervencija se provodi dva mjeseca.

Dosadašnji rezultati pokazali su pozitivan učinak na samoprocjenu zdravstvenog stanja bolesnika, kao i na vlastite strategije nošenja s bolešću. Prvi rezultati o učinku ove intervencije na razinu tjeskobe kardiovaskularnih bolesnika tek se očekuju.