Noćne more čine i dnevni život ružnijim

Sanjanje je jedna od najsloženijih funkcija središnjeg živčanog sustava. Možemo sanjati divne snove koji nas uzdižu i ohrabruju, kao i mučne snove koji nas prate nakon buđenja i kvare nam dan: netko nas prati ili napada, želimo potrčati, ali ne možemo, padamo u ponor, tražimo voljenu osobu, ali je ne nalazimo…

Noćni strahovi i noćne more poremećaji su sna koji snižavaju kvalitetu spavanja i ometaju dnevno funkcioniranje. Poremećaji sna zovu se i parasomnije. Spomenute parasomnije proizvode kod spavača uznemirujuće mentalne slike, no strahovi ne izazivaju potpuno buđenje i javljaju se u prvom dijelu noći, dok more razbuđuju i događaju se bliže jutru.

Noćni strahovi

Noćni je strah uznemirujući san koji ne uzrokuje potpuno buđenje. Strahovi se javljaju u prvoj trećini noći tijekom dubokog sna, ali izvan faze REM, to jest faze brzih pokreta očiju. Spavač koji sanja strašan san ubrzano diše, stenje, viče, lamata rukama, trza nogama ili se naglo okreće, ali u većini slučajeva i dalje spava. Ako se ipak probudi, bit će zbunjen i sjećat će se samo djelića sna.

Strahovi uglavnom pogađaju djecu staru od četiri do 12 godina, ali ne zaobilaze ni odrasle. Roditeljima se preporučuje da ne bude dijete pogođeno noćnim strahom. Uputite mu nježne riječi utjehe i ohrabrenja, jer je dijete i u polusnu podložno sugestiji. Pazite da se nevoljnim pokretima ne ozlijedi, primjerice da ne padne s kreveta.

Noćne more

Noćne se more javljaju velikom većinom u fazama REM, koje nastupaju tijekom spavanja svakih 90-110 minuta. Budući da su faze REM sve intenzivnije i duže prema kraju noći, more se događaju uglavnom u zadnjoj trećini spavanja. Ako je noćna mora izazvana traumatičnim iskustvom, može se javiti i u ranijim fazama, a scenarij sna odražava pretrpljenu traumu.

More su vrlo realistične i praćene bolnim emocijama, poput tjeskobe, straha, tuge i potištenosti. Istraživanje koje je obradilo preko 250 opisa noćnih mora utvrdilo je da je u njihovim radnjama spavač najčešće izložen prijetnji, agresiji, gubitku i neuspjehu ili se nalazi u zastrašujućem, bizarnom okruženju ili situaciji. Odmah nakon buđenja spavač se sjeća detalja sna i dugo se osjeća psihički loše.

Ovaj je poremećaj prilično čest i pogađa ljude u bilo kojoj dobi, a u većini slučajeva počinje oko šestog rođendana. Tri četvrtine djece može se prisjetiti barem jedne noćne more. Noćne su more najprisutnije u djece do desetog rođendana, nakon čega im učestalost opada. Ipak, i 70 posto odraslih, više žena nego muškaraca, povremeno trpi more.

Roditelji trebaju dopustiti djeci koja često imaju more spavanje s plišanom igračkom, jer im ona ulijeva sigurnost. Postavite u sobu noćnu lampicu koja emitira blagu svjetlost ili ostavite televizor uključen i stišan. Ako dijete spava u zasebnoj sobi, ostavite vrata odškrinuta da se dijete osjeti zaštićenijim. Probudi li se dijete od noćne more, odmah ga utješite grljenjem, maženjem i tepanjem. Recite mu da je to što je doživio kao ružan crtić i da mu od toga ne prijeti opasnost.

Odakle izviru noćne more?

Noćne more mogu biti sporadične posljedice akutnog stresa pretrpljenog prethodnog dana, strašnog večernjeg filma, teškog jela i dužeg nespavanja. Češće se javljaju u razdobljima dugotrajnog stresa, primjerice tijekom vlastite ili tuđe teže bolesti, prilikom gubitka voljenog i raskida veze, zbog financijskih i pravnih teškoća ili bilo kakvog većeg neuspjeha i razočaranja.

Neke ljude godinama ili desetljećima progone snovi jednakog sadržaja ili tematike. Ponavljajući snovi mogu biti posljedica ozbiljnog stresa, traumatičnog iskustva ili frustracije zbog zakinutosti za nešto životno važno. Primjerice, za ljubav, potomstvo, profesionalno priznanje ili materijalnu udobnost.

Istraživanja su otkrila i da neki lijekovi pospješuju noćne more. Istraživanje objavljeno u časopisu Human Psychopharmacology ukazalo je na neke lijekove za visoki tlak i Parkinsonovu bolest, beta blokatore i psihofarmake. Opojne droge i alkohol, kao i apstinencijska kriza tijekom odvikavanja od alkohola također su povezane s noćnim morama.

Ljudi koji boluju od depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja i graničnog poremećaja ličnosti u većoj su opasnosti od noćnih mora. Uspješno liječenje ovih poremećaja ublažit će ili prorijediti noćne more. Liječenje može uključiti antidepresive, anksiolitike, psihoterapiju i drugo.

Strategije protiv noćnih mora

Suzbijte noćne more prikladnom organizacijom života i izbjegavanjem većeg stresa.

• Ne jedite tešku večeru i ne idite na spavanje puna želuca.
• Klonite se uznemirujućih medijskih sadržaja, naročito navečer.
• Podesite temperaturu spavaće sobe na malo nižu nego što je preko dana.
• Idite na počinak uvijek u približno isto vrijeme.
• Svakodnevno se opuštajte jogom, meditacijom, svjesnošću (mindfulness) i sličnim.
• Svakodnevno se krećite, vježbajte ili fizički radite.