Neka božićni i novogodišnji blagdani budu u znaku brige za zdravlje

Pretjerana uzbuđenost, iščekivanje trenutaka praćeno prenaglašenim blagdanskim ponašanjem, pojačana hiperaktivnost u želji da se nadoknadi sve ono što se tijekom godine ne stiže, a ako je još i praćeno prekomjernom konzumacijom hrane i alkohola ostavit će traga na zdravlju nakon završetka blagdana.

Blagdani započinju neposredno nakon zimskog solsticija, odnosno najkraćeg dana u godini. Pojam zimske depresije odavno više nije samo figurativni pojam za izrazito loše raspoloženje, tugu, umor i iscrpljenost, nevoljkost i nespremnost za obavljanjem čak i osnovnih poslova ili održavanja osobne higijene.

Nedostatak sunčevog svijetla, hladnoća, nedovoljni boravak na zraku, pa i nagomilani umor od rada ili škole, uzrokuju zimsku depresiju. Jednako tako, blagdanska depresija je poznati zdravstveni problem koji se javlja najčešće u samaca. Njima njihova samoća postaje neizdržljiva.Javlja se i u osoba koje žive u neskladnim obiteljima, kojima odlazak na posao ili u školu predstavlja spas od loše i neželjene kućne atmosfere.

No, ovakvo stanje nije nipošto sramotno stanje i ako netko zna da će mu vrijeme blagdana biti teško, treba se unaprijed pripremiti na način da si pokuša organizirati vrijeme blagdana. Npr. samci mogu napraviti veliko pospremanje ili učiti neki strani jezik ili se dobro “zabundati” i otići u susjedni grad u istraživanje.

Pronađite vrijeme za sebe

Oni koji se užasavaju obiteljskih ručkova, kupovine poklona, kićenja jelke i božićnih pjesama ili samo to ne žele u određenom krugu ljudi, trebali bi jasno izreći da to ne žele. Ako to nikako ne mogu, trebaju pokušati pronaći neko vrijeme za sebe. U to vrijeme bi trebali raditi što god žele, kako bi se “nagradili” za uloženi trud da u lošem okruženju ostanu mirni i što manje pate zbog neželjene situacije. Konzumacija alkohola u tim situacijama samo otežava i treba se suzdržati prekomjernog ispijanja.

Suprotno lošim raspoloženjima koja se javljaju u vrijeme blagdana, stanja su euforije, koja se jednako loše odražavaju na zdravlje. Pretjerana uzbuđenost, iščekivanje trenutaka praćeno prenaglašenim blagdanskim ponašanjem, pojačana hiperaktivnost u želji da se nadoknadi sve ono što se tijekom godine ne stiže, a ako je još i praćeno prekomjernom konzumacijom hrane i alkohola ostavit će traga na zdravlju nakon završetka blagdana.

Takve osobe bi svakako trebale pronaći vrijeme za dobar odmor, dovoljno sna, za malo povlačenja u mir i tišinu, za predah od silnog uzbuđenja koje ih vodi ravno u stres, što pak dovodi do pada imuniteta, do problema sa spavanjem, do želučanocrijevnih problema i svih ostalih tegoba, koje lako prijeđu u bolesno stanje kad je organizam iscrpljen.

Blagdanska trpeza može biti izazovna

Kronični bolesnici također mogu imati probleme tijekom blagdana, jer im se remeti svakodnevni životni ritam, koji je često presudan za dobru kontrolu bolesti. Blagdanska trpeza posebno je izazovna za pretile, dijabetičare, osobe s povišenom razinom masnoća u krvi, osobe koje boluju od gihta, osobe sa želučanim i kroničnim crijevnim bolestima, osobe s intolerancijom na gluten, kronične srčane bolesnike ili hipertoničare. Najbolje je da se cijela obitelj prilagodi posebnoj prehrani. Dijetalna prehrana za sve je zdravija, kako se bolesnik ne bi osjećao izolirano, a ako je to nemoguće, bolesnik treba izabrati one namirnice koje će mu najmanje škoditi.

Pri tome treba uživati i ne treba se osjećati loše ili krivo. I bolesnici trebaju “odmor” od svoje bolesti i svojeg liječenja, a malo popuštanja u režimu ne bi trebalo smetati, dok god se ne pretjera.

Ako bolesnik odluči da će taj dan jesti hranu koju inače ne bi smio, nikako ne smije povećati svoju dozu lijeka. To posebno vrijedi za osobe koje uzimaju lijekove protiv povišenog šećera u krvi ili lijekove za sniženje masnoća u krvi. Dijabetičari koji koriste inzulin, podučeni su kako ga treba točno dozirati ovisno o vrsti i količini hrane.

>>Pretjerivanje u jelu i piću ima brojne posljedice na zdravlje, no pritom bismo se trebali sjetiti i prave prirode Božića<<

Čuvajte se prehlade i gripe

Ostali kronični bolesnici nikako ne bi smjeli zanemariti uzimanje svojih lijekova, a terba i voditi računa da se ne ostane bez lijekova, jer u vrijeme blagdana i ambulante i ljekarne ne rade kao u radne dane.

U vrijeme ovih zimskih blagdana česte su prehlade, a nadamo se da gripa neće doći, no treba zapamtiti da je najbolja zaštita redovito pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja ustiju i nosa rukama, jer se tako prenose virusi prehlade.

Treba se i dobro zaštiti od hladnoće, najbolje slojevitom odjećom, a najvažnije je da su noge u suhoj i toploj obući te pojačati pijenje toplih napitaka, najbolje biljnog čaja. Ako su temperature ispod nule, obuća treba biti takva da smanji mogućnost poskliznuća na ledu.