Ne očajavajte: ako ste ovisni o šećeru, rješenje postoji

Procjenjuje se da u razvijenim zemljama konzumirana količina šećera po osobi godišnje iznosi 50 ili više kilograma! Ta je brojka samo naizgled nevjerojatna, jer šećer je često „skriven” u drugim namirnicama.

Sveprisutna pošast

Popijete li gazirano piće, možete unijeti u organizam čak 14 čajnih žličica „nevidljivog” šećera, a s rebrom omiljene čokolade čak do sedam žličica šećera. Komad torte u prosjeku sadrži 15 žličica, a voćni jogurt četiri žličice šećera.

Iako Europska unija poziva na sustavno smanjivanje udjela šećera u namirnicama, a neki proizvođači tvrde da se pridržavaju te preporuke, obilno je zašećerena većina sokova, keksa i drugih slatkiša, konzervirane hrane, kruha, piva, majoneza, kečapa i različitih preljeva, suhomesnatih proizvoda, gotovih juha, žitnih pahuljica, čipsa od krumpira, instant čajeva i instant kava…

Stranac u našem organizmu

Premda je sveprisutan u suvremenoj prehrani, bijeli rafinirani šećer „stranac” je u našem organizmu jer je čovječanstvo tisućama godina živjelo bez njega.

Kad se u 17. stoljeću počeo masovnije proizvoditi i upotrebljavati, šećer je bio skupocjena delikatesa, a količina slatkog koju su ljudi jeli potjecala je ponajprije iz prirodnih izvora poput voća i povrća. Upravo iz takvih cjelovitih namirnica organizam može postupno, bez naprezanja, stvoriti glukozu u krvi – gorivo koje nam daje energiju.

Začarani krug žudnje za slatkim

No bijeli šećer koji se danas uzima u velikim količinama nema nikakve poželjne hranjive vrijednosti, a izaziva hiperglikemiju – naglo podiže razinu glukoze u krvi. Organizam to nastoji smanjiti pojačanim izlučivanjem inzulina (hormona gušterače koji regulira razinu glukoze u krvi). Zbog veće količine inzulina dva do tri sata nakon obroka može uslijediti hipoglikemija–stanje kad je razina glukoze u krvi preniska. Tako nastaje začarani krug hiperglikemije i hipoglikemije, uslijed čega se povećava žudnja za slatkim.

Dok nagli porast glukoze stvara osjećaj snage i euforije, nagli pad uzrokuje umor, slabost, potištenost i glad

Mnogi običavaju reći da im je pao šećer, pa se okrepljuju slatkišima ili zašećerenim napicima, nesvjesni da time „hrane” ozbiljan poremećaj.

Štetni učinci šećera na zdravlje

• oslabljuje imunitet
• utječe na mozak poput cigareta, alkohola i droge
• pridonosi nastanku gljivičnih i bakterijskih infekcija
• uzrokuje hormonske poremećaje
• uništava dobre bakterije u probavnom sustavu
• potiče debljanje
• povećava dehidraciju organizma
• smanjuje tjelesne zalihe kalcija i magnezija
• izaziva glavobolje i menstrualne tegobe
• snižava tjelesnu temperaturu i tako pothlađuje organizam
• pridonosi povišenju krvnog tlaka i masnoća u krvi
• potiče prijevremeno starenje
• povećava rizik od kancerogenih promjena u tjelesnim stanicama

Kako se riješiti ovisnosti o slatkom?

Nakon što prestanete uzimati šećer, u početku može nastupiti svojevrsna apstinencijska kriza: jaka želja za slatkim, umor, tjeskoba i glavobolja. No, ubrzo će uslijediti brojne pozitivne promjene u zdravlju i raspoloženju.

• Ne možete li sami pobijediti žudnju za slatkim, ne ustručavajte se potražiti pomoć liječnika, psihologa i nutricionista.
• Osim slatkiša, treba izbjegavati i druge namirnice koje brzo podižu glukozu u krvi, odnosno imaju visok glikemijski indeks (npr. bijeli kruh i tjestenina, brza hrana).
• Obroci moraju biti redoviti i umjereni, najbolje je rasporediti nekoliko manjih obroka tijekom dana.
• Izbjegavajte proizvode s umjetnim zaslađivačima jer štetno djeluju na metabolizam i probavu.
• Iako mnogi smatraju da je smeđi šećer, koji se dobiva od šećerne trske, dobra alternativa bijelom šećeru, treba znati da smeđi šećer također naglo podiže razinu glukoze u krvi.
• Isto vrijedi i za med, pa ga je bolje koristiti povremeno kao ljekoviti pripravak, nego kao svakodnevno sladilo.
• Kao izvrsne zamjene za šećer preporučuju se rižin i ječmeni slad jer ne podižu brzo razinu glukoze u krvi, a finog su okusa. Dobar je izbor i agavin sirup, koji također ima nizak glikemijski indeks, te stevija.
• Odlični su zaslađivači svježe voće (npr. jabuka, kruška) ili suho voće (grožđice, šljive, marelice, datulje, smokve) te prirodni voćni sokovi (bez dodanog šećera).
• Žudnja za slatkim može se pojačati zbog sjedilačkog načina života u zatvorenim prostorima. Naime, prirodna svjetlost i tjelesna aktivnost važne su za proizvodnju serotonina, takozvanog hormona sreće, koji utječe na raspoloženje i kontrolu apetita. Stoga se svakodnevno krećite barem pola sata na dnevnom svjetlu i svježem zraku.