Ne bacajte hranu! Pametno kupujte, iskoristite do maksimuma, a višak darujte

Još su svježa sjećanja na protekle mjesece kada su se masovno gomilale kućne zalihe hrane zbog straha da će nastupiti nestašica uslijed pandemije. No, što je sa svježinom svih tih namirnica? Jesu li se na vrijeme iskoristile, ili se dio zaliha u međuvremenu pokvario i završio u smeću?

Milijuni gladuju, a baca se više od milijarde tona hrane

Nerazumno postupanje s hranom već je odavno poprimilo pandemijske razmjere, mnogo prije koronavirusa. Prema podacima Ujedinjenih naroda, svake godine 1,3 milijarde tona namirnica propadne, dok istodobno 870 milijuna ljudi u svijetu gladuje.

U Europskoj uniji 90 milijuna tona hrane godišnje završi u smeću, što je otprilike 100 do 250 kilograma po osobi. Nema pouzdanih istraživanja koliko hrane kod nas postane otpad, a Hrvatska agencija za hranu okvirno je procijenila da je riječ o 400.000 tona godišnje.

U nekim zemljama – primjerice, Francuskoj – uvedene su kazne za supermarkete i tvrtke koje bacaju zdravstveno ispravnu hranu, a da je ne pokušaju donirati. U Hrvatskoj postoje zakonske olakšice za trgovačke lance, proizvođače, hotele i restorane kako hranu ne bi bacali nego darovali, no ipak se ona često baca.

Načela kojih se trebamo pridržavati

Rasipanje hrane uvelike je i pitanje osobne odgovornosti. Pri kupnji i čuvanju hrane treba se pridržavati sljedećih načela:

• Prije odlaska u kupnju, provjerite namirnice u hladnjaku i na policama, a tek onda napravite popis preostalih potrebnih namirnica. Popis ponesite sa sobom.
• Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano tako da možete uzeti samo koliko vam je potrebno.
• Ako određene namirnice s kratkim rokom trajanja ne namjeravate pojesti odmah, radije potražite one s duljiim rokom trajanja ili ih jednostavno kupite kada vam budu potrebne.
• Oznaka „upotrijebiti do” znači da je hrana (npr. meso ili riba) sigurna za konzumiranje samo do navedenog datuma, a „najbolje upotrijebiti do” označava datum do kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu. Ovi su proizvodi sigurni za uporabu još neko vrijeme nakon datuma navedenog na oznaci.
• Pohranjujte namirnice u skladu s uputama navedenima na pakiranju.
• Voće i povrće držite na hladnijem mjestu i u prikladnim spremnicima.
• Zamrzavate li hranu, ne zaboravite naznačiti datum i vrstu namirnice.
• Pravilno održavajte svoj hladnjak: provjerite brtve i temperaturu hladnjaka. Da bi hrana dulje ostala svježa, treba je držati na temperaturi od 1 do 5 °C.
• Novokupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme prebacite sprijeda.
• Ne pripremajte velike količine hrane odjednom. Ne naručujte u restoranu velike porcije.
• Ostatke hrane iskoristite odmah sutradan u pripremi obroka, a nemojte ih danima držati u hladnjaku.

Što još možemo učiniti?

Ujedno treba razmisliti omalovažavamo li hranu i zašto to činimo. Mnogi su navikli u kupnji vrednovati namirnice kao da su na izboru ljepote: voće i povrće mora biti jednake veličine i „savršeno“. Ne zadovoljava li trgovačke standarde besprijekornog izgleda, smatra se da ima neku „manu“.

Također se često zanemaruje ono što je besplatno dostupno. Primjerice, krenete li bilo kamo izvan betonskih gradskih središta, začas ćete ugledati dvorišta gdje voćke rastu samo za ukras, a plodovi „cure“ s njih na zemlju i bivaju ostavljeni da istrunu.

Uzmite sa zahvalnošću ono što vam priroda daje, a viškove darujte. Uzgajajte sami svoju hranu, uživajte u blagodatima vrtlarenja. Nemate li vrt, možete stvoriti malu zelenu oazu na balkonu ili prozorskoj dasci.

Naučite iskoristiti namirnice do maksimuma, jer tako ne samo što ćete stvarati manje otpada nego će vam obroci biti hranjiviji i bogatijih okusa.

Ono što se u pripremi jela najčešće odbacuje – lišće mrkve, cvjetače, brokule, korabice i cikle, kao i stabljike blitve i kelja – odličan je „materijal“ za jušne temeljce, umake, salate, složence…  Kora citrusa (ali onih iz bio uzgoja, odnosno domaćih, koji nisu tretirani) izvrsna je za pripremu slastica, baš kao i voćna pulpa preostala iz sokovnika. Pulpa od cijeđenja povrtnih sokova može pak biti sjajan dodatak za popečke, variva, namaze i drugo.