Znate li koja je zemlja proglašena najzdravijom na svijetu?
Prema Indeksu najzdravijih zemalja agencije Bloomberg, Španjolska je proglašena najzdravijom zemljom na svijetu u konkurenciji od 169 država
Ove godine Španjolska nosi titulu najzdravije zemlje na svijetu. Naime, prema Indeksu najzdravijih zemalja koji objavljuje američka izvještajna agencija Bloomberg, Španjolska se našla na prvome mjestu među 169 država koje su ove godine obuhvaćene analizom. Na drugome mjestu je Italija, treći je Island. Potom slijede Japan, Švicarska, Švedska, Australija, Singapur, Norveška, Izrael… Hrvatska je na 31. mjestu.
Indeksom najzdravijih zemalja utvrđuje se sveukupni stupanj zdravlja u svakoj državi analizom podataka Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih naroda. U obzir se uzimaju brojni čimbenici koji utječu na način života, npr. prehrambene navike, učestalost kroničnih bolesti, stambene uvjete, pristup čistoj vodi, zdravstveni sustav…
Pitanje od milijun dolara: što je potrebno znati da bismo živjeli sretnije?
Mediteranski način života
Pokazalo se da Španjolska ima najveći prosječni očekivani životni vijek od gotovo 86 godina te da je među zemljama s najnižom stopom smrtnosti od srčanožilnih bolesti.
Smatra se da tome itekako pridonosi mediteranski način prehrane. On se temelji na ribi i plodovima mora, povrću, voću, orašastim plodovima i maslinovu ulju. No Španjolci relativno često konzumiraju i crveno meso te rado ističu da je i šunka zaslužna za njihovu dugovječnost. Znanstvenici pak ističu da je ključno to što Španjolci jedu ponajprije svježe, cjelovite namirnice. Nisu skloni takozvanoj procesuiranoj, industrijski prerađenoj hrani.
Dobra zdravstvena zaštita
Sljedeća važna stavka je zdravstveni sustav. Prema statistikama Europske unije, u Španjolaca se u proteklom desetljeću smanjila smrtnost od srčanožilnih bolesti i raka. Smatra se da je za to uvelike zaslužna primarna zdravstvena zaštita koja je u Španjolskoj dobro organizirana.
Statistike također pokazuju da, suprotno uvriježenom mišljenju kako se u Španjolskoj pije puno sangrije i drugih alkoholnih pića, Španjolci konzumiraju sve manje alkohola.
Visokom zdravstvenom rejtingu Španjolaca pridonosi i njihova sklonost kretanju. Premda nisu veliki pobornici tjelovježbe i odlaska u teretane, vole se razgibavati hodanjem i pedaliranjem. Prema Eurobarometru, 76 posto Španjolaca hoda barem četiri dana u tjednu više od deset minuta, a 37 posto njih ide na posao pješice ili biciklom.
Živjela siesta!
Također je ključno i to što se Španjolci znaju opustiti – nisu li upravo oni “izumili“ siestu? Zanimljivo je i to da u Španjolskoj radni dan traje dulje nego u većini europskih zemalja, ali je manje užurban, s više stanki i predaha.
Smatra se da španjolska pozitiva također proizlazi iz njihove živahne i otvorene naravi, što im omogućuje da iz sebe izbace negativnu energiju. Prema istraživanju koje su proveli znanstvenici s američkog sveučilišta Vermont, analizirajući “kvalitetu“ riječi koje se izgovaraju u najraširenijim svjetskim jezicima – a među njima je španjolski, na tom jeziku češće se govore pozitivne riječi kao što su “ljubav“ i “smijeh“, a manje se spominju one negativne poput “tuge“ i “plakanja“.
Španjolska: Svratite u najsjajniji biser Mediterana – Barcelonu
Barcelona je najveći grad na Sredozemnome moru i, nakon Pariza, Londona i Rima, najposjećeniji europski grad. Premda se nalazi...
SAZNAJTE VIŠENajmanja stopa samoubojstava
Također se smatra da španjolskom zdravlju pridonosi to što im je druženje s obitelji i prijateljima na samom vrhu liste životnih prioriteta. Statistike pokazuju da je Španjolska među zemljama s najmanjom stopom samoubojstava.
Španjolci se vole hvaliti da zdravo žive i zato što su dobri u krevetu. Ponose se rezultatima međunarodne ankete o seksu koju je proveo onePoll.com, a u kojoj je sudjelovalo 15.000 ljudi širom svijeta. Prema toj anketi, Španjolci su najbolji ljubavnici.
Mnoga su istraživanja pokazala da je za zdravlje izuzetno važan osjećaj samoispunjenja koji je osobito snažan kad se bavimo nečim kreativnim. Upravo su Španjolci poznati po kreativnosti u umjetnosti, arhitekturi, književnosti, glazbi…