Zimski solsticij: 5 zanimljivih činjenica o najkraćem danu u godini

Upita li vas tko kada zima započinje, spremno ćete odgovoriti: „21. prosinca“. Slučajno ili ne, ovaj datum najčešće se poklapa sa zimskim solsticijem – najkraćim danom u godini na sjevernoj hemisferi. No datum zimskog solsticija može varirati od 20. do 23. prosinca premda se najrjeđe događa baš u ta dva zadnja datuma. Kako god, zimski solsticij označava veliku godišnju prekretnicu – astronomski početak zime te prelazak u razdoblje kada dani postaju sve duži i svjetliji, a noći sve kraće.

Drevne kulture štovale su „suncostaj“

Drevne kulture gledale su na zimski solsticij kao na vrijeme smrti i ponovnog rađanja. Najslavniji primjer dakako je Stonehenge u Engleskoj, misteriozni primjer drevnog spomenika čiji su kameni blokovi poravnati sa zalaskom sunca tijekom zimskog solsticija. Svake godine u vrijeme suncostaja Stonehengeovi kameni blokovi privlače tisuće hodočasnika koji se okupljaju oko ovog drevnog svetilišta kako bi proslavili „povratak“ sunca u ciklus godišnje ophodnje.

Stari Latini dali su mu naziv pod kojim je danas poznat

Riječ solsticij označava suncostaj, a dolazi od latinskih riječi sol (sunce) i sistere (zaustaviti). Ime upućuje na dojam koji imamo tijekom solsticija da se sunce ne miče s jedne pozicije na nebu. Stari Rimljani slavili su tijekom suncostaja svoje poznate Saturnalije. Ovaj raskalašni rimski festival slavio se u čast boga Saturna koji je vladao poljoprivredom, prirodnim bogatstvima i rađanjem. Saturnalije su trajale i po tjedan dana, a uključivale su razuzdane gozbe, kockanje i nesputane zabave, maskiranja i zamjene uloga između gospodara i podanika.

Sunce nije najudaljenije od nas najtamnijeg dana u godini

Možda će zvučati iznenađujuće, ali najkraći dan u godini ne znači da je sunce toga dana najudaljenije od Zemlje. Naprotiv, tijekom zimskih mjeseci, Zemlja je iznenađujuće blizu suncu. Ona ulazi u tzv. perihel (točku u kojoj je planet najbliže svojem suncu) samo nekoliko tjedana nakon zimskog solsticija. Razlog zbog čega imamo hladno vrijeme (iako smo bliže našoj zvijezdi) objašnjava se činjenicom da su Sjeverni pol i posljedično Sjeverna hemisfera „ukošeni“ u odnosu na sunce u tom razdoblju godine.

Zimski solsticij ne traje čitav dan nego samo trenutak

Iako ima svoj dan u godišnjem kalendaru, zimski solsticij zapravo označava točno određeni vremenski trenutak. Primjerice, ove godine zimski solsticij dogodit će se u nas točno u 5 sati i 19 minuta, 22. prosinca. Trajat će samo onaj trenutak kada sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću negativnu deklinaciju (tj. nagnutost) od -23°27′.

Neki neće ni vidjeti sunca tijekom ovog solsticija, ali hoće Djeda Mraza

Stanujete li unutar Arktičkog kruga, tj. zamišljenog pojasa koji opasuje Zemlju od Sjevernog pola do nekih 1.650 kilometara prema jugu, tijekom solsticija nećete zapravo ni vidjeti sunca! U ovom području vlada polarna noć i sunce tada uopće ne izlazi.

Ima tu još jedna zanimljivost oko Arktičkog kruga. Zanimljivo je da on prelazi preko glavne piste službene zračne luke Djeda Mraza u finskom Rovaniemiu preko koje se dolazi do Sela Djeda Mraza. Riječ je o zabavnom parku posvećenom slavnom Djedici. Tamo možete upoznati Djedicu i vaše blagdanske želje šapnuti mu na uho (baš kao i drugih pola milijuna turista koji ondje prispiju tijekom godine).

Eto dobre ideje gdje provesti sljedeći nezaboravni  solsticij.