Socijalna anksioznost: kako se nositi s tjeskobom našeg doba

Socijalna fobija ili socijalna anksioznost vrsta je anksioznog poremećaja kod kojeg osoba ima iracionalni strah od društvenih situacija. Podloga straha je neugodni predosjećaj da biste mogli biti ismijani, procjenjivani ili odbačeni od drugih.

Socijalna anksioznost može biti toliko jaka da pojedince prisiljava da ostanu kod kuće, ne izlaze van te izbjegavaju bilo kakav socijalni kontakt s drugima. Osobe koje pate od socijalne fobije izbjegavaju čak i ona druženja koja mogu biti izvor zabave i užitka. Oni tako ne posjećuju rođendanske partyje, proslave mature ili svadbe. U najgorim slučajevima pojedinci se izoliraju i gube osjećaj vlastitog samopouzdanja.

Izbjegavajte negativne obrambene mehanizme kao što je alkohol

Tipično svjedočanstvo nekoga koji pati od socijalne anksioznosti ide u stilu: „Sve me to nagoni na pomisao da samo ja patim na takav način, a svi su ostali sretni zbog druženja i zajedničkog izlaska. Imam osjećaj da me nitko ne voli i da nitko uistinu ne želi razgovarati sa mnom. Čak i kada mi netko posveti pozornost uvijek me muči osjećaj da jedva traži neku ispriku kako bi me napustio i otišao razgovarati s nekim drugim.“

Kada se takvi pojedinci nađu u neizbježnoj socijalnoj situaciji (kao u slučaju uredskog slavlja ili druženja), mnogi posežu za čašicom alkohola kao negativnom strategijom ovladavanja strahom.

No kako ističe portal Medical News Today: „Prva se čašica vina može uistinu činiti kao najbolja protuteža kompulzivnoj brizi, ali ipak ispijanje previše alkohola može još više  pojačati anksioznost i strah.“

Prema podacima Američke udruge za anksioznost i depresiju čak 20% pojedinaca sa socijalnom anksioznošću ima problema s alkoholom. Upravo stoga trebate izbjegavati alkohol ukoliko patite od socijalne fobije pa čak i onda kada imate osjećaj da vam alkohol pomaže da „probijete led“ i budete druželjubiviji.

Suočite se s vlastitim strahom

Ni gledanje u pametni telefon na nekom druženju s kolegama na poslu neće vam pomoći. Stalno praćenje statusa na društvenim mrežama dok ste u društvu drugih možda vas čini poželjnijim i popularnijim, pa čak i zaštićenijim od neugodnog socijalnog kontakta, ali kao mehanizam obrane od anksioznosti nije baš učinkovit.

Nedavno istraživanje provedeno na korisnicima pametnih telefona pokazalo je da postoji značajna pozitivna korelacija između pretjerane upotrebe pametnog telefona i socijalne anksioznosti.

To znači da vas skirvanje iza ekrana mobitela samo odvlači od dubljeg problema – a taj je da možda patite od socijalne fobije.

Najbolje rješenje? Izravno se suočiti sa strahom i to počevši od jednostavnijih društvenih situacija pa sve do složenijih. Korak po korak.

Izložite se naprosto socijalnom kontaktu i pretrpite malo neugodnosti zbog vlastite „nespretnosti“ u vođenju socijalne komunikacije. Ništa vam se strašno neće dogoditi. Možda ćete ispasti nespretni ili malčice čudni, ali malo po malo spoznat ćete kako vas društveni kontakt neće ni u kojem slučaju ubiti. Bitno je da postepeno ovladate njime.

Da, ali… metoda

Kod suočavanja s vlastitom socijalnom anksioznošću pomaže i tzv. Da, ali… metoda. Kod ove tehnike ovladavanja strahom trebate sve svoje negativne misli zamijeniti pozitivnim.

Ovako to izgleda na jednom primjeru. Pojedinac koji pati od anksioznosti trebao bi razmišljati na sljedeći način: „Da, bit ću na partyju s nepoznatim ljudima od kojih me je strah. Ali ja sam zabavan i imam toliko puno zanimljivih hobija da ću definitivno naći temu za razgovor.“

Važno je ne stati samo na jednoj pozitivnoj misli. Kreirajte ih barem tri i sa svima se uhvatite u koštac s prepoznatim strahom.

Spoznaja o tome da je u slučaju socijalne anksioznosti riječ o prirodnoj (spontanoj), ali ipak lažnoj reakciji može vam pomoći da se osjećate opuštenije. Također ćete se i lakše nositi s fobijom.

Činite dobra djela

Postoji još jedan dobar način da se riješite napetosti od društvenog kontakta. Riječ je o tome da drugima činite dobra djela. Kako ističe Medical News Today: „Činjenje dobrih djela može odvratiti vaše misli od svega negativnog.“ Istraživanje iz 2017. godine pokazalo je da djelovanje za dobrobit drugih ima pozitivan utjecaj na raspoloženje pojedinca.

Dobra djela aktiviraju zonu u mozgu zaduženu za motivaciju i nagrađivanje. Tako činjenje nesebičnih djela pomaže anksioznim ljudima da se osjećaju opuštenije u društvenim situacijama. Pomozite susjedima pokositi travu ili pripremiti zimnicu. Na taj ćete način imati manje razloga za izbjegavanje društvenih situacija.

„Dobra djela neutraliziraju negativna očekivanja u pogledu društvenog kontakta te promoviraju pozitivniju percepciju,“ ističe jedan od autora istraživanja, Jennifer Trew, doktorica znanosti s kanadskog University in Burnaby.

Sve u svemu, socijalna anksioznost ne pobjeđuje se preko noći. Primjena navedenih metoda može pomoći da se postupno uklopite u društvo i savladate strah od socijalnog kontakta.