Može li nam umjereno uživanje u alkoholu doista pomoći unaprijediti zdravlje?

Cilj studije bio je utvrditi kako umjereno uživanje u alkoholu može pomoći kod smanjenja stresa te kako reduciranje stresa povoljno utječe na kardiovaskularni sustav. O istraživanju je izvijestio  zdravstveni web portal Healthline.com čije naglaske prenosimo u ovom članku.

Pod pojmom umjereno konzumiranje alkohola istraživači su definirali ispijanje samo jednog alkoholnog pića dnevno kod žena, tj. dva pića kod muškaraca. U studiji se je uspoređivalo zdravstveno stanje ljudi koji umjereno piju alkohol sa stanjem osoba koje vrlo rijetko piju alkohol ili pak u njemu pretjerano uživaju.

Umjereno konzumiranje alkohola ima i nekih prednosti

Znanstvenici su se koristili podacima koje je prikupio istraživački program Mass General Brigham Biobank. U studiji je sudjelovalo 53.064 ljudi, prosječne starosne dobi od 57,2 godine. Sudionike se je za potrebe istraživanja podijelilo u tri grupe. Oni koji piju vrlo malo alkohola, oni koji konzumiraju umjereno te oni koji ispijaju veće količine alkoholnih pića.

Za potrebe istraživanja korišteni su zdravstveni kartoni pacijenata (s dijagnostičkim kodovima)  u kojima su u obzir uzimane ozbiljnije kardiovaskularne bolesti kao što su srčani i moždani udar. A upotrebom pozitronske emisijske tomografije (PET tomografije) proučavala se moždana aktivnost onih područja mozga koja su zadužena za stres.

Nakon analize podataka, otkriveno je da ljudi koji umjereno uživaju u alkoholu imaju 20 posto manju šansu za obolijevanje od ozbiljnije kardiovaskularne bolesti u usporedbi s onima koji su vrlo rijetko uzimali alkohol. Uz to, „umjerenjaci“ su imali i manju aktivnost u području mozga zaduženom za stres.

Malo alkohola može pomoći srcu time što reducira stres

Jedan od razloga zašto je umjereno uživanje u alkoholu pokazalo pozitivan učinak na zdravlje srca krije se u tome što alkohol može smanjiti stresne signale koji putuju kroz mozak. Kada su znanstvenici pregledavali skenove moždanih aktivnosti ispitanika, otkrili su da su mozgovi ljudi koji apstiniraju od alkohola aktivniji u „stresnim“ zonama mozga, a još više od njih stresnu moždanu aktivnost pokazali su mozgovi ljudi koji pretjerano uživaju u alkoholu.

Pod niskom razinom konzumacije alkohola smatra se uzimanje manje od jednog pića tjedno, a pod visokom konzumacija više od 14 pića tjedno.

Voditelj istraživanja, Dr. Kenechukwu Mezue, stručnjak za nuklearnu kardiologiju na klinici Massachusetts General Hospital, ističe da umjereno uživanje u alkoholu pomaže kod opuštanja i smanjenja stresa koje na neki način utječe i na smanjenje pojavnosti kardiovaskularnih bolesti.

Ne pijte alkohol u „terapeutske svrhe“

Premda rezultati istraživanja pokazuju pozitivan učinak koji umjerena konzumacija alkohola ima na zdravlje srca, dr. Mezue upozorava da to nikako ne činite planski ili namjerno.

„Smisao naše studije nije ta da potičemo ljude na ispijanje alkohola jer prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića čini veliku štetu našem organizmu. Čak je i umjereno ispijanje alkoholnih pića povezano s povećanim rizikom od nastanka raka te ovisnosti“, upozorava Mezue. A pretjerano uzimanje alkohola šteti srcu i vodi dilatacijskoj miokardiopatiji te fibrilaciji atrija (srčanoj aritmiji)

„Pa ipak, mislimo da je ova studija dobra za uočavanje potencijalnih mehanizama smanjenja kardiovaskularnih incidenata. A može otvoriti vrata novim terapijskim pristupima koji mogu optimizirati redukciju stresa bez štetnih utjecaja alkohola,“ dodaje Mezue.

Dr. Eugene Yang, kardiolog i klinički profesor na University of Washington School of Medicine, slaže se s gore navedenom tvrdnjom.

„Mislim da je ovdje najveći problem rizik od ovisnosti koji se veže uz konzumaciju alkohola. Nikako ne bih preporučio pacijentima da počnu piti alkoholna pića zbog mogućih dobrobiti koje umjereno uživanje u alkoholu može imati“, napominje Yang. S druge strane, onima koji već konzumiraju alkohol, preporučuje da budu vrlo umjereni. A pogotovo ljudi koji imaju problema s alkoholizmom nikako ne bi smjeli piti alkoholna pića u nadi da će time reducirati stres.

Osim što može uzrokovati ovisnost, alkohol je poznat i po tome što povećava rizik od nastanka potencijalno opasnih srčanih aritmija (fibrilacija atrija). A može utjecati na povišenje krvnog tlaka.

„Svi koji imaju problema s visokim krvnim tlakom ili fibrilacijom atrija ne bi smjeli piti alkohol samo zato što bi njegova konzumacija mogla djelovati na smanjenje stresnih signala u mozgu“, upozorava Yang. On dodatno primjećuje i to da je promatrana skupina u istraživanju ipak premala da bismo na osnovu nje dali adekvatne preporuke.

„Istraživanje, na kraju krajeva, ne dokazuje da umjerena konzumacija alkohola stvarno reducira stres i time dovodi do manje incidencije kardiovaskularnih bolesti“, objašnjava Yang.

Zdraviji načini smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti

Postoje bolji načini smanjenja stresa i rizika od nastanka kardiovaskularnih tegoba od konzumacije alkohola. Radije se fokusirajte na stvari koje zaista smanjuju rizik od nastanka srčanih bolesti. Izbjegavajte pušenje. Redovito vježbajte. Pazite na tjelesnu težinu i jedite dijetalnu hranu s niskim udjelom zasićenih masti.

Tjelovježba je svakako najzdravija stvar koju možete prakticirati ako želite aktivno brinuti o svojem zdravlju. Odradite svaki tjedan 150 minuta fizičkih aktivnosti umjerenog intenziteta koje mogu uključivati brzo hodanje, vožnju bicikla ili plivanje. A u vašu prehranu ubacite zdrave namirnice koje pogoduju radu vašeg srca: ribu, avokado i orašaste plodove. Na taj ćete način smanjiti rizik od nastanka kardiovaskularne bolesti.

Uz sve to, poduzmite korake uz pomoć kojih ćete smanjiti razinu stresa. Osim fizičke aktivnosti za to će vam dobro poslužiti i dobar san, barem sedam do osam sati dnevno. A ako volite jogu ili meditaciju, ove su aktivnosti svakako odličan odabir kada se želite osjećati bolje i opuštenije.