Mozak u top formi: 6 tehnika za vježbanje inteligencije

Uvriježeno je mišljenje da je inteligencija urođena osobina koja se ne mijenja tokom života, dokle god je mozak zdrav. Nekoliko istraživanja osporava to mišljenje dajući naslutiti da ju je moguće poboljšati vježbama i promjenama u životnom stilu.

Psiholog Charles Spearman iznio je 1904. teoriju po kojoj je inteligencija pod snažnim utjecajem nasljeđa i stoga stabilna tijekom života. Razlikovao je kristaliziranu inteligenciju, koja obuhvaća vokabular, stečena znanja i vještine, i fluidnu inteligenciju, sposobnost logičkog rasuđivanja i apstraktnog zaključivanja. Potonja vrsta inteligencije određuje uspjeh u školovanju i profesiji. Kristalizirana inteligencija raste s dobi usporedno s učenjem, dok fluidna stagnira ili opada.

Howard Gardner je 1983. u knjizi Frames of Mind ponudio drugačiju teoriju, koja govori o osam vrsta inteligencije, od kojih svaka pokriva jedno ili više srodnih područja. Vrste inteligencije se po njemu kreću od logičko-matematičke i jezične do prostorne i glazbene. Tvorac ove teorije tvrdi da je moguće trenirati i poboljšati svaku od osam vrsta. Provedena su istraživanja koja mu daju za pravo.

Čitajte i učite cijeli život

Neuroznanstvenici tvrde da su čitanje i učenje za mozak ono što je dizanje utega za mišiće.

Istraživanje objavljeno 2015. u tajlandskom stručnom časopisu Pasaa otkrilo je da čitanje aktivira brojne dijelove mozga i neuronske spone koje ih povezuju zato što zahtijeva pozornost, vizualnu obradu slova, mentalno predočavanje sadržaja, kratkotrajno i dugoročno pamćenje, apstraktno rasuđivanje i razumijevanje. Učenje poslije tridesete ne treba se odvijati u službenim institucijama niti voditi do diploma. Možete učiti i samostalno, bilo da vam nova znanja trebaju ili vas područje zanima sasvim privatno. Povoljni učinci dolaze i od svladavanja stranih jezika, programiranja te sviranja instrumenata. Dakle, želite li napredovati na planu inteligencije, čitajte, učite i – igrajte se. Posvetite se rješavanju enigmatike te intelektualnim igrama kao što su šah, dama, go i bridž.

Redovno vježbajte

Svakodnevna tjelesna aktivnost povećava obujam i potiče rad hipokampusa, dijela mozga koji sudjeluje u procesu pamćenja, otkrilo je 2018. istraživanje na japanskom Sveučilištu u Cukubi. Tjelesna aktivnost ujedno ojačava neuronske veze između hipokampusa i drugih dijelova mozga koji reguliraju pamćenje. Da bi vježbanje unaprijedilo umne sposobnosti, ne mora biti intenzivno. Dovoljno je da bude umjereno, ali redovno, po mogućnosti pet do sedam puta tjedno barem po pola sata. Fizički rad ima učinak sličan vježbanju.

Opuštajte psihu

Meditativne tehnike kao mindfulness (svjesnost), transcendentalna meditacija (TM) i autogeni trening (AT) pomažu da postanete bistriji. Istraživanje znanstvenika s Njujorškog sveučilišta iz 2019. pokazalo je da meditiranje povećava učinkovitost pri obavljanju zadataka i poboljšava kratkoročno pamćenje. Za taj su napredak bila dovoljna četiri dana meditiranja. Američko istraživanje iznjedrilo je srodne rezultate. Osam tjedana meditiranja pod nadzorom stručnjaka u trajanju od 13 minuta po seansi, poboljšalo je koncentraciju, sposobnost prepoznavanja, kratkoročno pamćenje i raspoloženje sudionika.

Puno spavajte

Spavanje je važno za umne sposobnosti jer osvježava mozak, povećava sposobnost učenja poslije buđenja i prisjećanja gradiva naučenog dan ranije. Ako između učenja i testa odspavate barem dva sata, postići ćete bolje rezultate. Osim toga, mozak pohranjuje sjećanja skupljena tokom dana i briše neka od onih koja ocijeni suvišnima. Već i jedna noć nedovoljnog spavanja nepovoljno utječe na koncentraciju i kratkoročno pamćenje. Koliko je dovoljno? Za većinu između sedam i devet sati.

Opskrbite se kofeinom

Kofein je tvar prisutna u kavi, zelenom i crnom čaju i guarani, a dodaje se energetskim napitcima i nekim lijekovima. Djeluje poticajno na središnji živčani sustav donoseći budnost i mentalnu živahnost, a uklanjajući mentalni umor. Istraživanje objavljeno 2014. u časopisu Journal of Nutrition utvrdilo je da kofein izoštrava koncentraciju i olakšava usvajanje te razumijevanje novog gradiva. Prema američkoj klinici Mayo, gornja je preporučena granica 400 mg kofeina dnevno, što odgovara četirima šalicama kave. Previše kofeina uzrokuje napetost, razdražljivost i pojačanu potrebu za uriniranjem.

Jedite pametnu hranu

Nekoliko prehrambenih sastojaka blagotvorno djeluje na mentalne funkcije. Među njima su masne kiseline omega-3, flavonoidi, vitamin K i epigalokatehin galat (EGCG). Mnogi fanovi kofeina kunu se da im zeleni čaj godi više od kave, no za to je dijelom zaslužna kemikalija, EGCG. Istraživanje provedeno 2019. na japanskom Sveučilištu u Šizuoki otkrilo je da potiče rast aksona i dendrita, tvorevina koje omogućuju neuronima da komuniciraju. Kiseline omega-3 sastavni su dio moždane građe i obavljaju brojne zadaće. Možete ih pribaviti iz plave ribe, školjki, algi, lana, orašastih plodova, avokada i dodataka prehrani. Flavonoidi, tvari koje štite neurone od oštećenja, svojstveni su bobicama, žitaricama, soji, zelenom čaju i kakau. Vitamin K, koji također igra važnu ulogu u zaštiti neurona, prisutan je u zelenom lisnatom povrću poput kelja, špinata i kupusa.

Inteligencija, ili inteligencije, kako ih je definirao Gardner, nisu isto što i nagomilano znanje, nego sposobnost zaključivanja, rješavanja problema i snalaženja u novim okolnostima. Kontinuiranim treniranjem, hranjenjem i odmaranjem mozga prema navedenim savjetima podizat ćete njegovu formu i jačati svoje umne sposobnosti.