Mogu li nas igrice za mozak učiniti pametnijima?

Mozgalice, igre pamćenja, sudokui, pametne kompjuterske igrice… svi ih danas s veseljem igramo u trenucima odmora ili razbibrige. I živimo u nadi da nam „bildaju“ mozak te unapređuju naše kognitivne sposobnosti. No stvar nije tako jednostavna kako se na prvi pogled čini. Upozorava na to Daniel Simons, profesor psihologije na University of Illinois at Urbama-Champaign u izjavi za poznatu internetsku stranicu brainfacts.org čiji članak ovdje prenosimo.

Simons i njegovi kolege analizirali su prije nekoliko godina više od 130 akademskih članaka o igricama za unapređenje rada mozga te drugim formama kognitivnog treninga. Otkrili su da su studije bile vrlo loše koncipirane te da nisu uspjele pokazati konkretne učinke ovih igrica na stvarni život, primjerice, njihov utjecaj na poboljšanje pamćenja ili unapređenje naših vozačkih sposobnosti. Umjesto toga, proučavanja su mjerila učinak samo onih kognitivnih sposobnosti koje su bile usko povezane sa zadacima unutar proučavanih mozgalica.

Nepouzdani testovi

„Vrlo malo ovih proučavanja usmjereno je ka mjerenju učinka mozgalica na naše stvarne vještine, a i one koje to čine, ne čine to na objektivan način,“ ističe profesor Simons. Na primjer, neka su ispitivanja koristila subjektivnu procjenu samih ispitanika o njihovim kognitivnim sposobnostima, a ne rezultate postignute u konkretnim testovima.

U sličnom duhu oglasila se je i međunarodna grupa od 75 znanstvenika koja je 2014. godine objavila zajedničko priopćenje u kojem se tvrdi da je učinak mozgalica na naše kognitivne sposobnosti precijenjen te da ne postoji konkretan znanstveni dokaz o tome da ove igrice mogu poboljšati našu inteligenciju ili reducirati kognitivno propadanje. Daljnju potvrdu ove teze dala je i Američka federalna trgovinska komisija kada je novčanom globom kaznila proizvođača online platforme Lumosity pod optužbom za „zavaravajuće reklamiranje“ jer ne postoje znanstveni dokazi o tome da njihova „brain training“ platforma doista poboljšava rad sivih stanica mozga.

Ograničen doseg mozgalica

Igrice za mozak imaju zapravo ograničen doseg kognitivnog treninga. Mozak je, naime, plastična tvorevina i njegove se neuronske veze i spojevi mijenjaju ili grade s obzirom na prijašnje iskustvo. Kada, primjerice, prakticiramo neku vještinu, naš se mozak prilagođava i s vremenom usavršava u izvođenju te vještine. No taj je učinak vrlo specifičan i ako ste sve bolji u izvršavanju jednog zadatka ili jedne vještine, to ne znači da ćete automatski biti bolji i u izvršavanju nekog drugog. Na primjer, ako svaki dan rješavate križaljke, postat ćete stručnjak za njih, ali vam to neće pomoći da lakše pronađete automobil kojeg ste parkirali na velikom parkiralištu ispred shopping centra. Igrate li „pametne“ kompjuterske igrice, u svakom ćete slučaju postati stručnjak za njih, ali to vam neće pomoći kod postizanja boljih rezultata na poslu ili na fakultetu.

Držite se aerobnog treninga, zdrave prehrane i dovoljno sna

Da budemo posve pošteni, ne postoje niti dokazi u suprotnom smjeru, odnosno da igrice za mozak uopće ne djeluju pozitivno na rad kognitivnih funkcija. No bilo kako bilo, bez čvrstih dokaza ne možemo tvrditi da ćemo nakon rješavanja cool mozgalica doista postati genijalci. A dok za to čekamo potvrdu od znanstvene zajednice, naše moždane sposobnosti možemo „trenirati“ dokazanim aktivnostima koje pospješuju rad mozga.

Ako želite da vam moždane vijuge rade bolje, recept je jednostavan: jedite zdravu hranu bogatu hranjivim nutrijentima, redovito vježbajte i svojem mozgu priuštite dovoljnu količinu sna. Brojna istraživanja su pokazala da aerobni trening dokazano djeluje na poboljšanje kognitivnih funkcija. A ako baš želite postati ekspert u nekoj posebnoj vještini, bilo da je riječ o sviranju gitare ili pamćenju odgovora iz „Milijunaša“, vježbajte baš tu vještinu, pa rezultat sigurno neće izostati.

Izvor: https://www.brainfacts.org/neuroscience-in-society/tech-and-the-brain/2019/do-brain-training-games-make-you-smarter-013019