Meteoropatija: Što učiniti kad vani „okrene na jugo“

Burna reakcija na južinu – ovaj izraz, u kojemu se učinak juga opisuje njegovom suprotnošću, burom, doima se gotovo šaljivom igrom riječi. Ali mnogima nije do šale kad zapuše jugo jer nestabilne meteorološke prilike i u ljudima izazivaju nestabilnost.

Tijekom južine rastu temperatura i vlaga, a pada tlak zraka. Takva kombinacija atmosferskih uvjeta često potiče glavobolju, nesanicu, vrtoglavicu, umor, tromost, potištenost, razdražljivost… Osobito su tome podložni kronični bolesnici, kojima se zbog južine mogu pogoršati simptomi bolesti – primjerice, pacijenti s hipertenzijom, sa srčanim tegobama i artritisom te psihički bolesnici.

Neke osobe mogu prognozirati južinu dan-dva ranije, tako što osjećaju promjene u organizmu zbog elektromagnetskih promjena u atmosferi, a koje su prvi vjesnici da će se vrijeme promijeniti.

Procjenjuje se da čak 40 do 60 posto ljudi ima meteoropatske tegobe zbog otežane prilagodbe organizma na nagle atomosferske promjene. I to ne samo kronični bolesnici koji su osjetljiviji zbog svog stanja, nego i ljudi bez ozbiljnijih zdravstvenih problema.

Znanstveno je dokazano da meteorološki uvjeti nisu glavni krivac, nego samo „okidač“ za tegobe – jer one su itekako povezane s načinom života.

Prema statistikama, Europljani provode i do 90 posto vremena u zatvorenim i klimatiziranim prostorima, a to smanjuje sposobnost prilagodbe na vanjski svijet

U brojnim istraživanjima utvrđena je izravna povezanost meteoropatije i sjedilačkog načina života između četiri zida. Također je utvrđeno da su ljudi koji često i aktivno borave na otvorenom puno otporniji na atmosferske promjene nego oni koji rijetko izlaze van.

Stoga boravite na otvorenom kad god je moguće, a pustite i barem djelić vanjskog svijeta u svoj prostor – redovito ga provjetravajte kako biste imali dotok svježeg zraka. Posvetite se sportu i rekreaciji te zagušljive teretane zamijenite prirodom – vježbajte na otvorenom, šećite, vozite bicikl, planinarite, skijajte.

>>Hodajte! 15 minuta nije puno, a čuda čini za vaše zdravlje, tijelo i mozak<<

Pritom ne birajte samo idealne uvjete za izlazak, već osjetite na svojoj koži i maglu i kapi kiše i snježne pahulje… Zbog senzacionalističkih medijskih objava u kojima se čak i uobičajene prirodne pojave predstavljaju kao prijeteće i zastrašujuće, često zaboravljamo da smo i mi dio prirode te da se ona neprestano mijenja: toplo-hladno, suho-vlažno, sunčano-tmurno… Dakle, živimo u okolišu puno većem i složenijem od nas samih, pa je bolje prilagoditi se nego jadikovati da se okoliš ne ponaša kako želimo.

Meteoropatija nije bolest, već skup simptoma zbog kojih bismo trebali promisliti kako živimo te se bolje povezati s prirodom. Bioprognoza je korisna za meteoropate, ali je ne treba shvaćati kao uzbunu, nego kao okvirnu preporuku za lakšu prilagodbu. Osluškujte svoje tijelo te razmislite – je li doista za sve kriva južina ili je ona samo „točka na i“ tegobama koje se ustvari pojavljuju zbog puno dubljih razloga: stresa, neispavanosti, nezdrave prehrane, dehidracije i drugog.

Dehidracija je znakovit primjer jer je puno važnija u priči o meteoropatiji nego što se na prvi pogled čini. Naime, meteorološke promjene izazivaju već spomenute elektromagnetske impulse koji potiču organizam na reakciju i prilagodbu.

Kod mnogih ljudi, a osobito onih koji već imaju zdravstvene tegobe, simptomi meteoropatije javljaju se za vrijeme ili uoči oscilacija atmosferskog tlaka zato što oscilacije utječu i na ravnotežu tjelesnih tekućina, a voda je najveći i najvažniji sastavni dio našeg tijela. Budući da mnogi ne uzimaju dovoljno tekućine, dehidracija povećava osjetljivost na atmosferske promjene.

Stoga u jačanju organizma protiv meteoropatije zapravo nema velike filozofije –  pijte dovoljno vode, jedite što više prirodnih namirnica, razgibajte se u prirodi i redovito idite na liječničke kontrole. Tako će vam imunitet biti puno spremniji kad vani “okrene na jugo“, ili na bilo što drugo.