Mali kirurški zahvati koji se ne izvode u operacijskoj sali

Mali kirurški zahvati su oni koji se izvode u lokalnoj anesteziji i koji su površinski. Najčešće dijagnoze s kojima pacijenti dolaze na mali kirurški zahvat su benigne i maligne promjene kože  i potkožja. Osim toga, česte su i infekcije kože poput apscesa, furunkula i karbunkula, zatim virusne bradavice, poremećaji nokta i folikularne ciste kože i potkožnog tkiva, a kod kojih je također moguće izvesti zahvat u ambulanti.

Odlučivanje o zahvatu

Zahvati koji se najčešće izvode su ekscizija, biopsija i ekstirpacija.  Indikacije za zahvat postavljaju liječnici primarne zdravstvene zaštite i dermatolozi temeljem kliničkog pregleda i dermatoskopije. Dermatoskopija omogućava postavljanje točnije dijagnoze u usporedbi s kliničkim pregledom golim okom. Koristi se u dijagnosticiranju melanocitnih i nemelanocitnih kožnih promjena, novotvorina kože i upalnih bolesti kože.

Najčešći tumori kod ljudi su upravo kožne novotvorine. Dobroćudne novotvorine najčešće su melanocitni madeži, lipomi i hemangiomi. Maligne tvorbe su bazocelularni karcinom, planocelularni karcinom te, najznačajnija novotvorina za rano otkrivanje i liječenje, maligni melanom.

U ambulantnoj kirurgiji od iznimne je važnosti razlikovati benigne od malignih lezija zbog različitog kirurškog pristupa i potrebe za patohistološkom analizom.

Ciljevi: dijagnoza, terapija ili estetika

Indikacije za uklanjanje kožnih promjena mogu biti terapijske, dijagnostičke i kozmetičke. Terapijski zahvat je onaj kojim se postiže izlječenje, a patološka tvorba se uklanja u cijelosti. Dijagnostički zahvat označava odstranjenje čitave patološke tvorbe ili njezinog dijela, te slanje materijala na PHD analizu zbog postavljanja konačne dijagnoze. Kozmetički zahvat je svaki zahvat uklanjanja tvorbe na vidljivom mjestu koja nagrđuje izgled ili pacijent izražava želju za njezinim odstranjenjem.

Pažnja s madežima

Medicinsku indikaciju posebno je važno postaviti kada se radi o madežima. Profilaktičko uklanjanje svih madeža nije potrebno i ne sprječava rizik za razvoj melanoma, tim više što svaki zahvat ostavlja ožiljak i potencijalno narušava funkciju. Takvi madeži se klinički prate, stoga osobe odlaze na redovite dermatološke kontrole.

Vođen kliničkim pregledom i dermatoskopijom, liječnik postavlja indikaciju za uklanjanje madeža. Dermatoskopija uvelike olakšava postavljanje radne dijagnoze i olakšava odluku o uklanjanju suspektne pigmentne lezije.

Što treba znati o ambulantnim zahvatima

S obzirom da su zahvati u ambulantnoj kirurgiji elektivnog tipa, od iznimne je važnosti svesti infekcije na mjestu zahvata na minimum. Bitno je educirati pacijenta o planiranom zahvatu te o postoperativnoj higijeni i njezi rane. Topička anestezija podrazumijeva primjenu anestetika direktno na kožu ili sluznicu. S obzirom da ne prodire duboko, korisna je za površinske zahvate.

Ekscizijska biopsija metoda je izbora za pigmentirane tvorbe jer zahvaća punu debljinu kože i omogućuje detaljnu analizu uzorka i procjenu proširenosti tumora. Ako se tumor ukloni u cijelosti, tada biopsija postaje i terapijski zahvat. Ekscizija u cijelosti zahvat je izbora za brojne kožne promjene. Incizija i drenaža označavaju postupak koji se radi kako bi se omogućilo istjecanje tekućeg sadržaja, napose u liječenju gnojnih infekcija kože poput apscesa, furunkula, karbunkula ili upaljenih potkožnih cista.

Ekstirpacija označava odstranjenje potkožne tvorbe u cijelosti. Koristi za uklanjanje lipoma, folikularnih cisti kože i potkožja. U liječenju tumora ekstirpacija uključuje i uklanjanje okolnog, naoko zdravog tkiva kako bi se osiguralo potpuno izlječenje.