Ljeto, sunce, more i – vaše oči

Tijekom vremena, sunčeve zrake mogu ozbiljno oštetiti oči i okolnu kožu vjeđa te uzrokovati gubitak vidne oštrine, razvoj mrene, makularne degeneracije i karcinoma na vjeđama. Jednostavna dnevna zaštita i nekoliko savjeta pomoći će vam da sačuvate svoje oči i osjetljivu kožu oko njih.

Ultraljubičaste A (UVA) i ultraljubičaste B (UVB) zrake sunčeve svjetlosti su snažne, nevidljive zrake s valnom duljinom kraćom od vidljivog svjetla. Povezuju se s nastankom mrene, tumorima vjeđa i imaju važnu ulogu u nastanku makularne degeneracije koja je glavni uzrok gubitka vida u osoba iznad 60 godina. Osim toga, odgovorne su za prerani nastanak bora, dehidraciju i starenje kože oko očiju, crvenilo i opekline.

Bolesti očiju povezane s UV zrakama

Ako su vaše oči izložene prekomjernim količinama UV zračenja u kratkom vremenskom razdoblju, na površini oka može se razviti fotokeratitis. Prezentira se bolnošću, crvenilom oka, osjećajem stranog tijela, preosjetljivošću na svjetlo i jakim suzenjem. Na sreću, kratko traje (nekoliko dana) i obično ne uzrokuje trajna oštećenja vida.

Dugotrajno izlaganje UV zračenju i svjetlosti kraće valne duljine vidljivoga spektra (plava i ljubičasta svjetla) međutim, može biti ozbiljnije. Znanstvene studije i istraživanja pokazala su da izloženost malim količinama UV zračenja tijekom razdoblja od nekoliko godina povećava mogućnost nastanka mrene i može dovesti do oštećenja mrežnice, živcima bogate unutarnje ovojnice oka iznimno važne za stvaranje slike.

Znanstvene studije i istraživanja pokazala su da izloženost malim količinama UV zračenja tijekom razdoblja od nekoliko godina povećava mogućnost nastanka mrene i može dovesti do oštećenja mrežnice

Mrena je najčešći uzrok sljepoće koji se može liječiti. To je progresivno zamućenje prirodne leće koje se u najmanje 10 % slučajeva povezuje sa UV zrakama, posebno UVB.

Potom spomenimo makularnu degeneraciju. Često se naziva i staračka ili senilna degeneracija žute pjege, a nastaje kumulativnim UV oštećenjem mrežnice. Makula je područje najoštrijeg vida i pacijenti koji imaju makularnu degeneraciju često navode da ne mogu vidjeti „centar” slike, koji je zamagljen, zatamnjen ili potpuno nedostaje. To je jedan od glavnih uzroka gubitka vida u osoba starijih od 60 godina.

Karcinomi vjeđa uključuju karcinom bazalnih stanica (BCC), karcinom skvamoznih stanica (SCC) i melanom. Većina ih se javlja na donjoj vjeđi koja je najviše izložena suncu. BCC čine oko 90 %, SCC 5 – 8 % a melanomi 1 -2 % karcinoma vjeđa. Dok se BCC drugdje na tijelu rijetko širi, na vjeđama se lokalno širi prema oku, a SCC raste brže i ima veći potencijal širenja. Oba spomenuta karcinoma uglavnom se javljaju u bolesnika s dugom povijesti izlaganja suncu, a melanomi se povezuju s intenzivnim izlaganjima suncu i opeklinama. Kad se rano dijagnosticiraju i liječe, ovi karcinomi dobro reagiraju na terapiju i funkcija kapka uglavnom ostane očuvana. Znakovi upozorenja su izrasline koje krvare, nove pigmentirane lezije nejasnih rubova, dugotrajna upala kapaka i uporno crvenilo očiju koje ne prolazi te neobjašnjiv gubitak trepavica.

Stakla s UV zaštitom

Leće, odnosno stakla koja apsorbiraju UV zrake najbolja su zaštita. Preporuka je nositi sunčane naočale tijekom cijele godine, pa i za vrijeme oblačnih dana jer i tada UVA svjetlo može nanijeti štetu očima. Stakla na sunčanim naočalama dolaze u mnogim nijansama, od neutralne sive, zelene ili smeđe koja obično nudi najugodniju sliku. Odaberite boju koja vam najbolje odgovara, ali svakako prije kupnje provjerite oznake i naljepnice kako biste bili sigurni da leće pružaju odgovarajuću UV zaštitu. Ne zaboravite i na ostale mjere sigurnosti, kao što su nošenje šešira, korištenje krema za sunčanje te izbjegavanje boravka na suncu u razdoblju od 10 do 16 sati.

Ljeto i kontaktne leće

Kupate li se s kontaktnim lećama? Potencijalno ugrožavate svoje oči i vid. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da kontaktne leće ne smiju biti izložene nikakvoj vodi, uključujući i vodu iz slavine, bazena, mora, oceana, rijeka i jezera. Voda može biti dom bezbroj virusa i opasnih mikroba. Jedna od najopasnijih je akantameba, virus koji se može pričvrstiti na kontaktne leće te uzrokovati infekciju i upalu rožnice. To stanje se naziva akantameba keratitis i može uzrokovati zamućenje rožnice, trajan gubitak vida te dovesti do potrebe za transplantacijom rožnice.

Voda može biti dom bezbroj virusa i opasnih mikroba. Jedna od najopasnijih je akantameba, virus koji se može pričvrstiti na kontaktne leće te uzrokovati infekciju i upalu rožnice

Nadalje, plivanje s kontaktnim lećama može uzrokovati iritacije, upale, infekcije i ulkus rožnice. Ako voda dospije u oči tijekom plivanja, trebate odmah skinuti leće, očistiti ih i dezinficirati što je prije moguće kako bi se smanjio rizik nastanka infekcije i iritacije očiju. Polutvrde i tvrde kontaktne leće nikad nemojte nositi dok se kupate jer je velika vjerojatnost da ćete ih izgubiti. Mekane kontaktne leće bolje priliježu uz oko, manja je šansa da ćete ih izgubiti, ali su porozne te mogu apsorbirati kemikalije i bakterije, a time se povećava rizik nastanka infekcije i iritacije očiju.

Ako ste zaista uporni i odlučite plivati s kontaktnim lećama, najsigurniji izbor su dnevne kontaktne leće. Nakon nošenja i plivanja jednostavno ih bacite, a sljedeći dan uzmite novi paket leća.

Klor i mikrobi

Plivate otvorenih očiju? Zatvorite ih! Volite gledati dok ronite? Zaista je divan taj podvodni svijet, ali bolje ćete ga vidjeti pomoću plivaćih naočala nego kad ronite otvorenih očiju. U bazene se dodaje klor kako bi se održavali čistima i kako bi se uništile bakterije na tijelima plivača. Ali klor može izazvati simptome crvenila, iritacije i zamagljenog vida. U moru i oceanima sol nagriza površinu oka i stvara osjećaj bockanja i pečenja. Nečistoće i čestice koje plutaju u moru mogu oštetiti rožnicu dok ronite otvorenih očiju. Najopasnije su vode stajaćice, jezera i bare, ali i potoci i rijeke, jer ne sadrže klor i sol koji ih održavaju čistima te su rasadnici milijuna bakterija i virusa koji mogu izazvati upalu oka.

Ako već nemate plivačke naočale, najmanje što možete učiniti za zaštitu svojih očiju jest da ih zatvorite dok ronite

Ako već nemate plivačke naočale, najmanje što možete učiniti za zaštitu svojih očiju jest da ih zatvorite dok ronite. Ukratko, nadam se da vas nismo obeshrabrili. Ljeto je pred vama – uživajte i u suncu i u moru, ali svakako ponesite šešir, sunčane naočale sa UV filtrima, zaštitnu kremu, dobru knjigu i povedite veselo društvo.

Odaberite dobre sunčane naočale!

Za pravilnu zaštitu, sunčane naočale trebaju:

• imati sposobnost apsorpcije i blokirati 99 – 100 % UVA i UVB svjetlosti
• biti dovoljno velike da bi zaštitile područje očiju i kapaka – čim je više kože prekriveno, tim bolje
• biti izdržljive i otporne na udarce
• imati polarizirane leće koje eliminiraju odraze, pogotovo pri vožnji, ali i na snijegu ili moru.