Krpelj: 6 savjeta kako se zaštititi od opasne krvopije

Krpelji su paučnjaci kojima je krv potrebna za razvoj i razmnožavanje pa povremeno žive kao nametnici na toplokrvnim životinjama, pri čemu mogu “pokupiti” opasne zarazne bolesti i ubodom ih prenijeti na čovjeka.

Krpeljni meningoencefalitis i lajmska borelioza (poznata i kao lajmska bolest) dvije su najčešće bolesti koje krpelji prenose u našim krajevima. Samo je manji broj krpelja zaražen, no rizik nipošto nije zanemariv.

Lajmska bolest liječi se antibioticima

Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest središnjeg živčanog sustava. Inkubacija tj. vrijeme od zaraze do pojave prvih simptoma uglavnom traje od 7 do 14 dana. U većine zaraženih osoba bolest isprva nalikuje gripi. Ako se razvije upala moždanih ovojnica (meningitis), naglo se pojavljuju visoka temperatura, jaka glavobolja, vrtoglavica, ukočenost vrata i osjetljivost na svjetlost. Upala moždanih ovojnica može prerasti u upalu mozga opasnu po život. S obzirom na to da nema specifičnoga liječenja za krpeljni meningoencefalitis, nego se liječe simptomi, kao najučinkovitija prevencija preporučuje se cijepljenje, i to ponajprije osobama koje zbog posla ili rekreacije često borave u prirodi.

>>Ljekovita svojstva ove iznimne biljke poznata su više od šest tisuća godina, a njezina popularnost posebice raste tijekom vrućih sunčanih mjeseci kada su koži potrebni posebna njega i zaštita. Kliknite i doznajte o kojoj biljci je riječ<<

Lajmska bolest bakterijska je infekcija koja najčešće počinje upadljivim prstenastim crvenilom na mjestu uboda, otprilike 7 do 14 dana nakon uboda. Kožna promjena može biti bolna te praćena visokom temperaturom i povećanjem limfnih čvorova. Nakon nekog vremena crvenilo spontano nestaje, no u narednih nekoliko tjedana bakterije se mogu proširiti krvlju u druge organe, osobito u mišićno-koštani sustav, srce, zglobove i živčani sustav. Lajmska borelioza liječi se antibioticima koji su najučinkovitiji u prvoj fazi bolesti, pa je poželjno terapiju započeti što ranije kako bi se izbjegle komplikacije.

Kako “izbjeći” krpelja

• Možete smanjiti vjerojatnost da “pokupite” krpelja tako da tijekom boravka u prirodi izbjegavate provlačenje kroz gustiš. Ako je moguće, krećite se širim stazama.
• Nosite odjeću od glatkih materijala jer se za njih krpelji teže hvataju. Također je poželjno da odjeća bude svjetlija kako bi krpelj bio uočljiviji. Preporučuju se duge nogavice, dugi rukavi i zatvorena obuća.
• Na otkrivene dijelove tijela možete nanijeti repelente (sredstva za odbijanje insekata). Ipak, ne zaboravite da to nije cjelovita zaštita te da s repelentima ne valja pretjerivati, osobito ako ste izloženi suncu, jer tako mogu nastati fototoksične reakcije na koži.
• Nakon povratka kući istuširajte se, pregledajte cijelo tijelo i operite odjeću. Naime, krpelj ne ubode odmah jer traži povoljno mjesto, pa može proći i nekoliko sati prije nego što zabije rilo.
• Ako se krpelj već “zakvačio” na koži, ne premazujte ga uljem ili alkoholom jer će ga takvo “šokiranje” potaknuti da ispusti sadržaj iz svoje trbušne šupljine, a tako se lako prenosi zaraza. Tankom pincetom uhvatite ga što bliže tijelu i potom lagano povucite gore, bez okretanja i gnječenja, kako biste ga izvadili cijelog, s rilcem. Nakon vađenja krpelj je i dalje zarazan pa ga treba staviti u alkoholnu otopinu i dezinficirati ruke. Najbolje je nositi medicinske rukavice.
• Ne možete li sami odstraniti krpelja, svakako potražite liječničku pomoć.