Kreću obavezni sistematski, diže se maksimalna participacija za zdravstvene usluge

Ako vam u 2023. zatreba zdravstvena usluga, morate računati s nizom promjena koje u sustav donosi reforma ministra Vilija Beroša. Prema članku kojeg je objavio Novi list prva i najosjetnija, koja će udariti po džepu sve građane bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, ona je po kojoj u slučaju hospitalizacije mogu iz vlastitog džepa trošak liječenja i medicinskih procedura platiti i do 4.000 kuna.

Podizanje maksimalne participacije za zdravstvene usluge jedna je od mjera koje bi građane trebale natjerati na sklapanje police dopunskog osiguranja HZZO-a, što njima donosi sigurnost da im participacija neće biti naplaćena, a zdravstvenom sustavu znači dodatni prihod. Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja iznosi 840 kuna ili 111,49 eura godišnje, odnosno 70 kuna ili 9,29 eura mjesečno. Pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje plaćeno iz državnog proračuna od 1. siječnja 2023. imaju osiguranici HZZO-a kojima u 2022. mjesečni prihod po članu obitelji nije prelazio 2.251,71 kunu. Pravo će ostvariti i samci kojima mjesečni prihod ove godine nije bio veći od 2.814,64 kune. U odnosu na 2022., cenzus za članove obitelji raste za 186,11 kunu, a za samce za 232,64 kune.

Preventivni pregledi

Izmjene i dopune dva glavna zdravstvena zakona, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, usvojene su sredinom prosinca u Saboru, ali trebaju proći još jedno saborsko čitanje prije nego što stupe na snagu. Očekuje se da će to biti u prvom kvartalu 2023.

U novoj godini čekaju nas i obavezni sistematski pregledi, jer aktualni ministar zdravstva namjerava promijeniti praksu kasnog otkrivanja bolesti zbog kojeg imamo velike zdravstvene troškove i lošije ishode liječenja od europskog prosjeka. Preventivni zdravstveni pregledi, kojima bi trebao biti obuhvaćen velik dio populacije, detaljno će se tek urediti pravilnikom. No Beroš je dao do znanja da će u prvom krugu na njih biti pozvani građani srednje dobi, najvjerojatnije u 40-im i 50-im godinama života, koji dulje vrijeme nisu bili na sistematskom pregledu. Na taj način bi se trebalo spriječiti da se zloćudne i druge kronične bolesti, kardiovaskularne i dijabetes, na primjer, otkriju tek kad su već ušle u poodmaklu fazu, što smanjuje šanse za izlječenje. Pravilnikom će se definirati i eventualne sankcije za neodazivanje na sistematski pregled jer poznato je da dobar dio građana uredno ignorira pozive na preventivne preglede u okviru nacionalnog probira za različite oblike karcinoma.

Cilj obaveznih sistematskih pregleda: rasteretiti obiteljsku medicinu

Plan je rasteretiti obiteljsku medicinu i omogućiti joj da se, umjesto pisanja recepata i uputnica, usmjeri na prevenciju bolesti. Primarna zdravstvena zaštita morala bi obrađivati i liječiti 80 posto pacijenata, a samo 20 posto njih slati u bolnice. Danas je situacija obrnuta, a obiteljski liječnici služe kao skretničari prema bolnicama. Tako će se liječnike i medicinske sestre nastojati rasteretiti administriranja i dati im šansu da doista liječe pacijente. Tome će, među ostalim, služiti administratori u ordinacijama obiteljske medicine. Kad nazovemo svog obiteljskog liječnika tako bi nam se ubuduće, umjesto medicinske sestre, na telefon mogao javiti administrator, koji će raditi sve poslove koji ne ulaze u medicinsku struku – pisati ispričnice i doznake, naručivati nas na specijalističke preglede i dijagnostičke pretrage, primati narudžbe za kroničnu terapiju i slati ih u ljekarnu…

Rjeđe u bolnice

U svom domu zdravlja, ako se Berošev plan uspješno realizira, imat ćemo psihologa, logopeda, fizikalnu terapiju, a preglede će u prostorijama doma zdravlja povremeno, na tjednoj bazi, obavljati specijalisti iz bolnica – kardiolozi, internisti, urolozi… Neki domovi zdravlja već sada imaju organizirane takve usluge, ali cilj je da se one prošire na još više pregleda i postupaka kako bi se smanjio pritisak pacijenata na bolnice i reducirale liste čekanja. Ako dom zdravlja ugovori dolazak specijalista, nećemo se više morati naručivati u bolnicu i čekati mjesecima na kardiološki pregled, holter EKG-a ili tlaka, na UZV srca, na predoperacijske preglede, a u domu zdravlja obavljat će se i ergometrija, UZV dopler karotida i drugi ugovoreni pregledi.

Uvode se mobilne ljekarne i jačaju mobilne ambulante

Da bi zdravstvena usluga došla čim bliže građanima, uvode se mobilne ljekarne i jačaju mobilne ambulante. Utvrđeno je da čak i veći gradovi, poput Rijeke, Zadra, Splita ili Dubrovnika, koji predstavljaju tranzitne točke prema određenim destinacijama, imaju premali broj dežurnih ljekarni. Mobilne ljekarne pokrivat će područja otoka i kopnenih dijelova zemlje koja nisu pokrivena klasičnim ljekarnama. Stanovnici udaljenih mjesta, primjerice u Gorskom Kotaru, imat će na raspolaganju mobilne ambulante – vozila opremljena poput klasične ambulante, s kompletnim medicinskim timom, koja će biti smještena na baznim stanicama, odnosno lokacijama gdje će biti pripremljen prostor koji uključuje grijanu čekaonicu, sanitarni čvor i sve ostalo što je potrebno za kvalitetnu medicinsku uslugu. Mobilne ambulante na lokaciju će dolaziti u točno definiranim terminima, a lokalno stanovništvo moći će tu dobiti zdravstvenu uslugu identičnu onoj koju bi dobili u domu zdravlja.

Sanitetski prijevoz iz domova zdravlja izmješta se u djelatnost zavoda za hitnu medicinu, što znači da ćemo, ako nam je takav prijevoz potreban, ubuduće zvati najbliži zavod za hitnu medicinu. Na poziv broja hitne medicinske pomoći 194 dispečer će u hitnu intervenciju slati najbliže dostupno vozilo hitne medicinske pomoći, bez obzira kojem županijskom zavodu pripada. Brisanjem županijskih granica u pružanju hitne pomoći, intervencija na mjestu nesreće tako više neće ovisiti o tome iz koje je županije najbliže slobodno vozilo hitne. U više se slučajeva posljednjih godina pokazalo da takva administrativna podjela za unesrećenog može biti kobna.

Rizik od nestašica

Promjene nas očekuju i u dostupnosti lijekova, koja dosad, unatoč brojnim problemima u sustavu zdravstva, nije dovedena u pitanje. HZZO je u prosincu snizio cijene za 260 pakiranja lijekova koji se izdaju na liječnički recept, no ovu dobru vijest zasjenila su predviđanja da bi 2023. godina mogla donijeti nestašice lijekova i medicinskih i ortopedskih pomagala, i to upravo zbog stalnog snižavanja cijena generičkih lijekova i medicinskih pomagala od strane zdravstvene administracije. Proizvođači i distributeri u prosincu su upozorili na rizik od nestašica lijekova i pomagala jer je zbog inflacije i rasta troškova proizvodnje politika snižavanja cijena postala neodrživa. U zadnjih pet godina s hrvatskog je tržišta već povučeno oko 1.500 lijekova, a taj trend mogao bi se nastaviti i dovesti do većih nestašica. Slična je situacija i s medicinskim pomagalima pa su tako predstavnici proizvođača i distributeri pomagala upozorili da od nove godine možemo računati s nedostupnošću osnovnih pomagala, primjerice pelena za inkontinenciju, obloga za rane, a onda i štaka, kolica i druge opreme…

Upitno je i hoćemo li u 2023. i u narednim godinama imati jednaku dostupnost inovativnih i posebno skupih lijekova kao u zadnjih desetak godina. Kako se Beroševa reforma namjerava baviti ishodima liječenja, da bi reducirala trošak medicinskih procedura koje ne daju očekivani rezultat, u HZZO-u će se pratiti ishodi liječenja posebno skupim lijekovima i voditi registar ishoda. Tako bi terapije koje po ocjeni zdravstvene administracije nemaju dovoljno dobar rezultat mogle ispasti s liste lijekova, a pacijenti ostati bez skupog lijeka.

Rezanje odjela

Reorganizaciju bolničkog sustava, koja uključuje novu kategorizaciju bolnica i prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu, pacijenti ne bi trebali odmah osjetiti na vlastitoj koži, no promjena će biti jer je cilj tog poteza bolja organizacija bolničkog sustava, rezanje nekih bolničkih odjela i osiguranje kvalitetnije medicinske usluge na nacionalnoj razini. To znači da će dio bolnica ostati bez nekih djelatnosti, a pacijenti te usluge morati potražiti u drugoj bolnici. Ipak, ta će im promjena jamčiti i kvalitetniju zdravstvenu uslugu.

Liste čekanja bi se trebale početi smanjivati, odnosno dovoditi u prihvatljive okvire. Tako se na prvi pregled više ne bi smjelo čekati po šest mjeseci, a na MR ili CT snimak i po dvije godine. Da bi se to postiglo, bolnički specijalisti neće moći raditi privatno ako na svom radnom mjestu u javnoj bolnici imaju upisane nepregledne liste pacijenata koje čekaju pregled ili pretragu.

U bolnice se uvodi eKarton

U bolnice se konačno uvodi eKarton, koji će osigurati komunikaciju između zdravstvenih ustanova i dati uvid u stanje pacijenta. Elektronički karton koji objedinjava sve podatke o zdravstvenom stanju pacijenta, od kroničnih bolesti, nalaza, uputnica i otpusnih pisama do izdanih recepata, uveden je dosad u 25 bolnica. I on bi trebao smanjiti gužve u čekaonicama i omogućiti efikasniji rad i viši standard zdravstvenih usluga. Nakon prvih 25 bolnica, provodi se edukacija u gradovima i županijama te bi eKarton trebao doći u sve bolnice. Povezivanje s hitnom medicinskom službom planira se tijekom 2023., pa bi i timovi hitne na terenu odmah imali uvid u zdravstvene probleme pacijenta kojeg zbrinjavaju. Hitna helikopterska pomoć pričekat će 2024. godinu, a tako i ostale reformske mjere koje ministar Beroš planira.

Izvor: https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/krecu-obavezni-sistematski-mobilne-ambulante-i-ljekarne-losa-vijest-je-da-prijeti-nestasica-lijekova/?meta_refresh=true