Kako je pandemija koronavirusa promijenila naše snove

Jesu li i zašto su vaši snovi postali intenzivniji i živopisniji pod utjecajem korona krize? Odgovor na to pitanje nude poznati američki psiholozi čija zapažanja prenosimo s poznatog zdravstvenog portala medicalnewstoday.

Primjer #1: „Bila sam zarobljenik naoružanog, opakog muškarca, a sve što je moje ukućane brinulo u tom trenutku bila je činjenica da im nisam spremila večeru.“

Primjer #2: „Sanjao sam avanture u dalekim zemljama u kojima sam upoznao nove ljude koje nikada nisam sreo u životu. Kad bih se probudio, osjećao sam se tužno što ih nikada više neću vidjeti.“

Ovo su samo neki od primjera neobičnih snova koje su čitatelji web portala Medical News Today naveli kad su ih pitali kakve snove sanjaju od početka pandemije koronavirusa.

Sanjamo li karantenske snove?

Otkada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju koronavirusa u ožujku 2020. mnoge zemlje diljem svijeta uvele su stroge epidemiološke mjere kako bi suzbile širenje virusa. Mjere su uključivale regionalne i nacionalne „lockdown“ mjere te različita ograničenja kretanja ili putovanja.

Ljudi su se počeli žaliti na utjecaj pandemije na njihovo mentalno zdravlje te opći boljitak, a uskoro su na površinu izbile i druge posljedice socijalne distanciranosti i izolacije.

Jedan od najneobičnijih fenomena pandemije bio je taj što su ljudi počeli sanjati intenzivnije snove. Sve više su počeli zamjećivati da su im snovi postali čudniji, bizarniji ili živopisniji. Ne čudi što su ubrzo skovani i izrazi kao što su „korona snovi“ ili „karantenski snovi“.

Svoje mišljenje o ovoj pojavi dali su stručnjaci za snove: doktorica psihologije Deirdre Barrett i doktor psihologije Denholm Aspy.

Psihologinja Barrett docentica je psihologije na odjelu za psihijatriju bostonske Harvard Medical School. Ona je uz to i autorica brojnih knjiga o snovima, uključujući i njen novi naslov Pandemic Dreams. Psiholog Aspy je znanstveni istraživač na School of Psychology koje pripada sveučilištu University of Adelaide u Australiji. I on je stručnjak koji proučava ljudske snove te radi s pacijentima kao psiholog motivator.

Kako se mijenjaju naši snovi

Za potrebe rada na knjizi Pandemic Dreams, Deirdre Barrett je provela ispitivanje na 3.700 ljudi diljem svijeta. Oni su opisali oko 9.000 snova — sve do i jedan odsanjan tijekom pandemije koronavirusa.

Zamijetila je nekoliko tematskih preokupacija u snovima koje su se pojavile češće nego inače:

• strahovi i tjeskoba
• traume
• potraga za rješenjem problema
• post-apokaliptični ili post-pandemični scenariji

„Činjenica je da se ljudi sada više prisjećaju svojih snova, imaju osjećaj da su živopisniji, bizarniji i ispunjeniji tjeskobom u znatno većoj mjeri nego prije“, ističe psihologinja Barrett.

Već od početka epidemije pokazalo se da je stopa prisjećanja snova porasla za 35%. To je vjerojatno stoga što „karantenski snovi“ reflektiraju strahove i želje koje je pandemija pojačala.

Psiholog Aspy ističe i to da su ljudi počeli učestalo sanjati teme i scenarije povezane s COVID-19.

„Ljudi sada sanjaju kako nose zaštitne maske za lice, kako se bore za namirnice u supermarketima, završavaju u bolnici ili, u ekstremnim slučajevima, ne mogu doći do zraka, a njihovi najbliži obolijevaju ili umiru u snovima“, pojašnjava Aspy.

Mnogi naši snovi u doba pandemije odražavaju osjećaj društvene izolacije kojeg osjećamo uslijed mjera socijalnog distanciranja ili drugih prepreka koje nas sprečavaju da uspostavimo puni kontakt s prijateljima ili članovima obitelji.

„Neki se scenariji u snovima usredotočuju na temu izolacije i usamljenosti pojedinca, bilo da izravno prikazuju puste lokacije ili bliske osobe koje nam nedostaju“, dodaje Aspy.

Pa ipak, nisu svi snovi košmarni, niti su neugodni. Mnogi ljudi zapravo doživljavaju ono što ne mogu u stvarnom životu. Snovi u kojima je neka osoba izliječena od virusa ili otkriva lijek koji će spasiti čovječanstvo, postali su česti u doba korone.

„U ovim se snovima krije puno više tjeskobe nego u snovima prije pandemije, no većina ih ipak nisu košmarni snovi“, napominje psihologinja Barrett.

Uznemirujućim snovima podložniji su djelatnici u osnovnim javnim službama ili pojedinci koji su oboljeli od neke bolesti tijekom pandemije. To se posebice odnosi na djelatnike u zdravstvu koji su bili na prvoj crti obrane od korone. Oni su proživljavali klasične košmarne snove s traumatičnim sadržajima, a oboljeli od korone navode da su imali i grozničave snove.

U stresna vremena sanjamo živopisnije snove

Zašto su naši snovi postali intenzivniji, življi i bizarniji? Postoji li objašnjenje za to? I Barrett i Aspy misle da stresni, traumatični događaji poput pandemije koronavirusa nedvojbeno ostavljaju pečat na naš psihički život.

Barrett objašnjava: „Svaka veća životna promjena rasplamsava rad snova tako da u njima doživljavamo živopisnije, intenzivnije trenutke. Moje prijašnje istraživanje je otkrilo da su ljudi nakon pada tornjeva blizanaca u New Yorku sanjali dramatičnije i tjeskobnije scenarije. Situacija izolacije ili karantene kod kuće još je jedna velika životna promjena uz prijetnju sveprisutnog virusa.“

Na naše noćne snove dodatno utječu i dnevna događanja. Naime, često sanjamo baš o onim stvarima s kojima smo preokupirani tijekom dana.

Velika izloženost anksioznim situacijama tijekom dana te prekomjernim količinama informacija u medijima, žestoko pritišću naše snove. Dodajmo k tome i vrijeme koje provedemo spavajući. U takozvanu REM fazu sna ulazimo svakih 90 minuta, no svaka sljedeća REM faza traje dulje od prethodne. Ako, primjerice, zbog tjeskobe uzrokovane pandemijom spavate četiri sata umjesto uobičajenih osam, to ne znači da kvalitetno spavate upola manje, već da efektivno spavate samo 25% prijašnjeg vremena. Kada, pak, odlučite nadoknaditi propušteno vrijeme spavanja, nadoknađujete i propuštenu REM fazu spavanja koja je zapravo ispunjena živopisnim snovima.

Prakticirajte lucidno sanjanje kako biste spriječili tjeskobne snove

Ljudi u životu ponekad doživljavaju i lucidne snove. U njima je sanjač svjestan toga da sanja te da se nalazi u snu. Psiholog Aspy je stručnjak za tehniku lucidnog sanjanja i u svom je radu naširoko istraživao strategije koje mogu pomoći pojedincima da dožive ovu vrstu snova.

Tehnike lucidnog sanjanja mogle bi, po Aspyjevom mišljenju, pomoći ljudima u ova krizna vremena. One bi nas mogle osloboditi anksioznosti i donijeti nam mirniji san. Jedna od tehnika je i „inkubacija sna“. To uključuje autosugestiju prije odlaska u krevet.

„Nakon večere izbjegavajte praćenje vijesti. Nemojte misliti na COVID-19. Radije razmišljajte o tome što biste voljeli sanjati kad legnete u krevet”, preporučuje Aspy.

Vaše misli možete zaokupiti i gledanjem avanturističkih filmova ili čitanjem knjiga koje biste voljeli sanjati kad legnete u krevet. “Inkubacija sna“ može biti odličan način da spriječite nastanak anksioznih snova i otiđete na spavanje s pozitivnim mislima. Ako baš imate probleme s tjeskobnim snovima, mislite na one koje biste voljeli sanjati: snove s osobama koje volite, omiljeno mjesto za ljetovanje, sjetite se snova u kojima ste letjeli kao ptica…

U jednom Berrettinom istraživanju sveučilišni studenti imali su 50% uspjeha u pokušaju da sanjaju na određenu temu što još jednom pokazuje kolika je moć tehnike koju zovemo „inkubacija sna“.

Zaključak se nameće sam po sebi: naučite lucidno sanjati i time ćete steći veću kontrolu nad onim što noću sanjate.

Kao što i psiholog Aply savjetuje: „Lucidno sanjanje daje vam mogućnost da doživite nova iskustva kao što su istraživanje zanimljivih mjesta ili avantura. A može vam pomoći i da izravno utječete na vlastite snove, ovladate stresnim snovima te noćne košmare zamijenite ugodnim trenucima snivanja.“

Izvor: https://www.medicalnewstoday.com/articles/dreams-in-the-time-of-the-coronavirus-how-have-they-changed-and-why