Kako bildati mozak? IQ se ne može povećati, ali ocjene mogu

Mnogi vole, priznajmo, testirati inteligenciju, doznati koliki im je kvocijent te se uspoređivati s drugima. Stoga internet vrvi najrazličitijim testovima, od kojih je većina, ipak, bliža igrici nego ozbiljnom mjerenju pa se ne mogu usporediti s testiranjem koje provodi educirani psiholog ili pak Mensa. U kojem su dakle odnosu mozak, kvocijent inteligencije ili IQ i naše mentalne sposobnosti?

Definicije inteligencije se razlikuju, no općenito se smatra da je riječ o kombinaciji karakteristika živčanog sustava te razvojne inteligencije koja se oblikuje iskustvom i učenjem. Uz opći kvocijent inteligencije, govori se i o lingvističkoj, glazbenoj, logičko-matematičkoj, tjelesno-kinestetičkoj, prostornoj, socijalnoj, emocionalnoj i drugim vrstama inteligencije. Stručnjaci se slažu da sam opći kvocijent inteligencije (IQ), koji toliko želimo saznati, sam po sebi nije jamstvo uspjeha u društvu. No može poslužiti kao smjerokaz raznim institucijama o mogućem ponašanju učenika, djelatnika, vojnika i slično.

IQ ostaje stabilan tijekom života

I dok starije osobe uglavnom prihvaćaju stanje kakvo jest, mladi si učestalo postavljaju pitanje – možemo li i na koji način poboljšati svoju inteligenciju? Da, možemo, no treba znati o čemu je riječ. Kako je objasnila i naša akademkinja Vida Demarin, ono na što možemo utjecati jest takozvana kristalizirana inteligencija. Ona se razvija tijekom života učenjem i širenjem znanja. A postoje i istraživanja koja su pokazala da hrana također pridonosi njezinu rastu. No sam IQ ostaje prilično stabilan tijekom života.

Pa ipak, učenje, širenje znanja, usvajanje novih vještina, sve će to itekako pomoći da mozak bolje radi. pa će i rezultati biti vidljivi! Što se, dakle, može učiniti da ocjene u školi i na fakultetu budu više?

Redovita fizička aktivnost

Trčanje, bicikliranje, prakticiranje joge te vježbe snage poboljšavaju fizičko, ali i psihičko zdravlje. A čak se poboljšava i funkcioniranje područja mozga odgovornog za kontrolu kognitivnih procesa. Prema članku objavljenom 2014. u stručnom časopisu Comprehensive Physiology, čini se da vježbanje modelira metaboličke mehanizme koji podržavaju funkcioniranje mozga. Osim toga, istaknuto je da poboljšava naš DNK putem epigenetskih mehanizama.

Igre za mozak

Iako igre za mozak poput sudokua ili križaljke neće povećati IQ, mogu pomoći u poboljšanju koncentracije. To se posebno dobro moglo uočiti kod starijih osoba. Tako je istraživanje na Sveučilištu Wake Forrest pokazalo da je sat vremena rješavanja križaljki i logičkih vježbi na dan znatno popravilo koncentraciju ispitanika. Drugo istraživanje objavljeno 2013. godine u PLoS One pokazalo je pak da igrice poput Tetrisa ili Brain Agea mogu povećati izvršne funkcije mozga, radnu memoriju i brzinu obrade podataka kod mladih odraslih ljudi.

Više razmišljanja, manje tehnologije

Tehnologija nam je znatno olakšala život te povećala ranu učinkovitost, no s druge je strane „ulijenila“ naše sive stanice. Učinkovitost mozga možete povećati i ako jednostavne matematičke operacije (primjerice, dok plaćate račune) obavite ručno ili ako svakodnevno pišete dnevnik. U stručnom članku objavljenom na PubMedu objašnjeno je da pisanje dnevnika pomaže u poboljšanju kritičkog razmišljanja, kao i reflektivnog razmišljanja koje se smatra važnim dijelom učenja. Pritom pisanje dnevnika djeluje itekako blagotvorno na psihičko zdravlje pomažući nam da izrazimo emocije koje smo skloni potisnuti.

Naučite nešto novo

Učenje se ne odnosi samo na novo gradivo u školi. Naučite nešto napraviti svojim rukama, upišite tečaj stranog jezika ili otkrijte u sebi modelara. Učenje novih vještina poboljšava pamćenje te sposobnost našeg mozga da uči i prima nove informacije.

Povećajte unos omega-3 masnih kiselina

Masne kiseline imaju važnu ulogu u našem organizmu te sudjeluju u nizu procesa, pa tako i u razvoju i rastu mozga. Utječu i na kognitivne sposobnosti kao što su pamćenje, učenje i koncentracija, kao i na razvoj inteligencije. Tako je jedno istraživanje pokazalo da su četverogodišnja djeca čije su majke uzimale dodatke prehrani s DHA (dokozaheksaenska kiselina) imala bolje rezultate testova inteligencije od djece majki koje DHA nisu uzimale. No omega-3 masne kiseline važne su i kasnije u životu jer su ključne u održavanju moždanih stanica.