Kad život ovisi o aparatu: Preporuke za pacijente na dijalizi

Primjerena prehrana i pažljiv unos tekućine prvenstveno služe sprječavanju suvišnog nakupljanja vode i određenih tvari u organizmu između dijaliza, a njega pristupa za dijalizu omogućit će kvalitetno provođenje ovog postupka.

Iako je potrebno privikavanje na novi režim, pridržavanjem uputa i dobrom komunikacijom s medicinskim timom, stvaraju se preduvjeti za bolju kvalitetu života, što je svakako jedan od prioriteta za osobe na dijalizi.

Ograničenje unosa tekućine

Zbog nemogućnosti odgovarajućeg izlučivanja viška tekućine mokrenjem u kroničnom bubrežnom zatajenju, unos tekućine mora se ograničiti. Taj višak opterećuje kardiovaskularni sustav, a nakuplja se i izvan sustava žila (ekstravaskularno). Stoga se povisuje krvni tlak, javljaju se otekline, a nakupljanje vode u plućima dovodi do zaduhe.

No, „višak vode“ očituje se i porastom tjelesne mase te je poželjno redovito praćenje vaganjem. Sam pojam „tekućine“ uz pića obuhvaća i sve namirnice koje su tekuće pri sobnoj temperaturi (juhe, variva…) i sočno voće. Pritom je važno pridržavati se liječničkih uputa o količini tekućine koja se smije unijeti i prirastu tjelesne mase između dijaliza.

Ograničenje unosa soli

Uz tekućine, važno je ograničiti i unos soli – natrijeva klorida. Potrebno je priviknuti se na hranu pripremljenu bez soli, pri čemu pomaže dodavanje začina poput kajenskog papra, bosiljka, origana i kurkume.

Nužna je redukcija i skrivene soli – gotovih i polugotovih jela, osobito suhomesnatih proizvoda, grickalica, ali i peciva. Sol doprinosi žeđi, dok natrij utječe na povišenje krvnoga tlaka.

Izbjegavanje namirnica bogatih kalijem i fosforom

Ključno je pratiti unos kalija, s obzirom na to da povišene vrijednosti remete srčani ritam, s mogućnošću razvoja asistolije – prestanka srčane električne aktivnosti. Zbog ovog smrtonosnog potencijala, iznimno je bitno znati koja je hrana bogata kalijem, te je stoga izbjegavati. Primjer takvih namirnica su banane, čokolada, naranče, rajčice, špinat i krumpir.

Zatajivanjem bubrega dolazi do gubitka sposobnosti izlučivanja fosfora, čije povišene vrijednosti doprinose razvoju koštanog oboljenja (renalne osteodistrofije) i napredovanju ateroskleroze. Fosforom su bogate mnoge namirnice – primjerice meso, iznutrice, mliječni proizvodi i napitci poput kole. S ovim namirnicama nije poželjno pretjerivati, jer lijekovi – vezači fosfora – ne mogu dovoljno sniziti razinu fosfora ako je unos ove tvari previsok.

Važnost bjelančevina

Prehrana osoba na dijalizi treba omogućiti opskrbu dovoljnom količinom bjelančevina. Uz hranu životinjskog podrijetla, nalaze se i, primjerice, u orašastim plodovima i grahoricama. Zbog razlike u udjelu kalija u ovim namirnicama (naročito grahoricama), potreban je oprez pri planiranju obroka. Potrebno je pažljivije kombinirati i namirnice životinjskog podrijetla – općenito su meso i mlijeko bogatiji kalijem u odnosu na jaja, sir i kiselo vrhnje.

Pridržavajte se plana prehrane!

S obzirom na navedene rizike, ne bi trebalo odstupati od detaljno razrađenog plana prehrane koji osoba dobiva prije početka liječenja dijalizom. Takav plan uzima u obzir način dijalize te individualni zdravstveni i nutritivni status. Važno je da bolesnik otvoreno razgovara sa svojim medicinskim timom o svakoj nedoumici, osobnim prehrambenim afinitetima i socijalnim okolnostima.

Multivitaminski pripravci i lijekovi

Pri uzimanju multivitaminskih pripravaka i lijekova osobito bitno je pridržavanje uputa liječnika.

Neke lijekove će bolesnik morati uzimati zbog osnovne bolesti ili radi nadomještanja bubrežnih funkcija koje dijaliza ne može nadoknaditi. Liječnik će prilagoditi doziranje lijekova koji se eliminiraju dijalizom (kao neki antibiotici), te uzimanje prema uputama omogućuje optimalno djelovanje lijeka.

O bezreceptnim lijekovima bolesnik bi se trebao savjetovati s liječnikom i farmaceutom.

Na što je još potrebno obratiti pažnju

Posebnu je pažnju potrebno posvetiti njezi pristupa za dijalizu (fistule, krvožilnog usatka, centralnog venskog katetera, peritonejskog katetera). To uključuje odgovarajuću svakodnevnu higijenu, a osobe na hemodijalizi trebaju i pratiti protok kroz krvožilni pristup. Pipajući kožu iznad mjesta fistule trebalo bi se osjetiti strujanje. Ako se ono ne osjeti, potrebno je odmah potražiti pomoć liječnika u centru za dijalizu, a tako se postupa i ako se na mjestu pristupa jave znakovi infekcije.

Nužno je izbjegavati nošenje uske odjeće, mjerenje krvnog tlaka i vađenje krvi na ruci ili nozi s trajnim krvožilnim pristupom, te pritisak na to mjesto prilikom spavanja.