Jestivi insekti – hrana budućnosti?

Hrskavo prženi sa začinima. Ili preliveni čokoladom. Ili pak mljeveni u prah nalik brašnu što se dodaje u tjesteninu, umake, juhe, slastice, napitke… Brojni su načini konzumiranja kukaca, osobito u Aziji, Africi te Srednjoj i Južnoj Americi, gdje su insekti od davnina uobičajeni u svakodnevnoj prehrani.

Premda se mnogim Zapadnjacima diže kosa na glavi od same pomisli da jedu cvrčke, skakavce, muhe, gusjenice, strizibube i slična stvorenja, Europska unija je pretprošle godine započela sa službenim odobrenjima ulaska namirnica od kukaca na svoje tržište. Štoviše, takvih proizvoda ima i u verziji „made in Croatia“ jer u Zagrebu postoji farma jestivih insekata.

Povoljan i ekološki prihvatljiv uzgoj

Kažu da to nije pomodni hir, nego zalog za budućnost. Otkako je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO – Food and agricultural organization) 2013. proglasila kukce velikim prehrambenim potencijalom, širi se ideja da bi se tako mogla smanjiti kriza izazvana prekomjernim iscrpljivanjem prirodnih resursa što razorno djeluje na okoliš i ubrzava klimatske promjene.

Više od 2000 vrsta kukaca u svijetu jestivo je. Procjenjuje se da pri uzgoju kukaca nastaje stotinjak puta manje stakleničkih plinova nego pri uzgoju stoke, a pritom se kukci mogu jednostavnije i jeftinije uzgajati na 50 do 90 posto manjim površinama nego veće životinje.

Blagodati i rizici za zdravlje

Osim održivosti, navode se i moguće dobrobiti za zdravlje. Namirnice od kukaca, zvane IBD (skraćenica od engleskog izraza insect based food), bogate su proteinima, pa se preporučuju kao alternativa mesu. Kukci su izvor i drugih važnih nutrijenata, uključujući nezasićene masne kiseline, vitamine i minerale.

Kad je riječ o mogućim zdravstvenim rizicima takvih namirnica, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) navodi da odobrenje za izlazak na tržište dobivaju samo proizvodi koji su prošli stroge kontrole sigurnosti za konzumaciju.

Na proizvodima mora biti jasno označeno da sadrže insekte, uključujući upozorenje o mogućim alergijskim reakcijama. Naime, egzoskelet kukaca sastoji se od hitina, tvari od koje su građeni i razni morski organizmi poput rakova i školjaka. Dakle, tko je alergičan na takve plodove mora, postoji vjerojatnost alergije i na proizvode što sadrže kukce. EFSA također navodi da osobe alergične na grinje mogu biti preosjetljive i na proizvode od kukaca, ali da su takvi slučajevi rijetki.

Lakše je ako se ne vidi…

Prehrana na bazi insekata neprihvatljiva je veganima, vegetarijancima i ostalima koji ne žele konzumirati proizvode nastale izrabljivanjem životinja. A mnogima drugima je odbojna jednostavno zato što Europljani nisu navikli jesti kukce, pa to nerijetko izaziva gađenje.

No, istraživanja pokazuju da s većim znanjem o takvim proizvodima raste i mogućnost prihvaćanja. Primjerice, prema rezultatima istraživanja koje su potkraj prošle godine objavili znanstvenici sa Sveučilišta Catalonia u Barceloni, ljudi su znatno spremniji kušati insekte ako su dobro informirani zašto takva prehrana može biti povoljna za zdravlje i okoliš.

Pritom su ipak skloniji namirnicama u „prikrivenom“ obliku, odnosno prerađevinama poput brašnastog praha za dodavanje u jela te keksa, burgera i slično.