Izgled hrane može zavarati: lijepa hrana ne mora biti i zdravija

Iako često zavarava, izgled hrane uvelike utječe na odluke potrošača. Tradicionalna načela ljepote kao što su red, simetrija i čistoća, važna su za procjenu svježine i kvalitete namirnica, utvrdila je dr. Linda Hagen s Marshallove Poslovne škole u Kaliforniji analizom deset istraživanja. Sudionici u istraživanjima smatrali su hranu to prirodnijom, zdravijom i hranjivijom što im se više sviđao njen izgled. 

Dr. Hagen je otkrila da je preslagivanje namirnica na estetski privlačniji način dovoljno da dobiju bolje ocjene za kvalitetu nego kad su bile neurednije složene. Jedno od ključnog saznanja njenog rada bilo je da potrošači precjenjuju kvalitetu hrane koja ima lijep oblik i teksturu te koja je aranžirana u skladu s estetskim načelima. Ovo je poznato svakom tko je vidio sočne odreske, zlatne krumpiriće i svježu salatu u reklami, a potom ih kušao u restoranu.

No, unatoč povremenim nepovoljnim iskustvima, naša podsvijest gotovo uvijek ponovno nasjeda na namješten vizualni prikaz hrane u oglasima i potiče nas na naručivanje istih jela.   

“To znači da su potrošači u opasnosti da izaberu nezdravu hranu samo zato što izgleda privlačno i prirodno na oglasima ili na pladnju”, kaže dr. Hagen.

Lako nasjedamo na trikove

Potrošači pridaju brojna pozitivna svojstva lijepoj hrani. Vjeruju da je prirodnija, svježija, bolje pripremljena, napravljena od kvalitetnijih sastojaka i siromašnija kalorijama. I vrlo ih je lako zavarati s nekoliko marketinških trikova.

U jednom istraživanju koje je dr. Hagen proučila, sudionicima su ponuđene dvije verzije pšeničnog tosta s avokadom. U obje verzije sastojci su bili jednaki, ali je u jednoj avokado zgnječen i nemarno nanesen na tost, dok je u drugoj pravilno isjeckan i estetski ugodno raspoređen. Sudionici su značajno povoljnije vrednovali drugu verziju, iako je bila istovjetna prvoj po sastojcima, okusu, prehrambenoj vrijednosti i količini.

Jednaka je pojava uočena vezano za voće i povrće. U drugom istraživanju, sudionici su usporedili skoro savršeno glatku i simetričnu crvenu papriku s jednako svježom crvenom paprikom iz istog uzgoja, koja je također imala glatku površinu, ali je bila blago izobličena. Kao i u slučaju s tostom i avokadom, ispitanici su proglasili ljepšu papriku hranjivijom, iako je po tom kriteriju druga paprika bila istovjetna. Izgled je još jednom bio odlučujući.

Pokret ružnih plodova

Svjesni da izgled hrane utječe na potrošački izbor, poljoprivrednici nastoje uzgojiti plodove jakih boja, čiste površine i visoke simetričnosti. U interesu im je da plodovi dugo zadrže te osobine tako da lijepi stignu na odredište poslije dugog transporta. Međutim, naglasak na ljepoti može pokvariti važnija svojstva plodova, primjerice okus i hranjivost. 

Plodovi s mrljama i nepravilnim oblikom uglavnom se uzgajaju na malim imanjima radi prodaje u lokalnoj sredini. Budući da se ne prevoze daleko, beru se kasnije, pa su nerijetko hranjiviji, svježiji i imaju bolji okus. U SAD-u je rođen „pokret ružnih plodova”, čiji sljedbenici namjerno biraju poljoprivredne namirnice koje odudaraju od estetskih načela i šire svijest u javnosti da kvaliteta i izgled biljnih namirnica nisu nužno povezani.

Kako izbjeći zamke

Kad idući put krenete u nabavku biljnih namirnica, obratite pažnju na misaone procese koji vas navode na odabir plodova. Ako vam ruke redovno posežu za velikim, glatkim i simetričnim plodovima, izgledno je da ste podlegli predrasudi o ljepoti kao znaku svježine, hranjivosti i zdravlja. Nekritička naklonost privlačno oblikovanim i „ulaštenim“ namirnicama može vam uskratiti vrijedne sastojke, pa vam čak izazvati i probavne smetnje.

Budući da privlačno predstavljanje hrane u oglasima, u izlozima i na tanjurima potiče prodaju, izvjesno je da će ugostitelji i proizvođači ustrajati na tom marketinškom konceptu. Najbolja je zaštita od učinka zavodljive vanjštine, informiranje o zdravstvenim i prehrambenim svojstvima namirnica s kojima se susrećete. Samo osviješteni potrošač može izbjeći zamku prehrambene ljepote.