Ispraćaj na putu prema gore: u brižnim rukama liječnika palijativne medicine

Palijativna medicina je sveobuhvatna briga o bolesniku s uznapredovalom progresivnom bolesti, s nepovoljnom dijagnozom, ali i skrb o obitelji oboljelog. Cilj je poboljšanje kvalitete života bolesnika, a čitava briga usmjerena je na njegove potrebe, zahtjeve i želje.

Palijativna medicina razvila se iz hospicijskog pokreta. To je mlada grana medicine prisutna u posljednjih 50-ak godina. Filozofija hospicija ističe da se uvijek može nešto učiniti u cilju pomaganja bolesniku. Prvi hospicij St.ChristopherHospice osnovala je CicelySaunders u Londonu 1967. godine. Od tada počinje razvoj modernog hospicijskog pokreta koji se iz Velike Britanije proširio po cijeloj Europi, a također je razvijen u Kanadi i SAD-u. 

Palijativna medicina razvila se iz hospicijskog pokreta. To je mlada grana medicine prisutna u posljednjih 50-ak godina

Od 1988. godine postoji Europsko društvo palijativne skrbi, a 2003. Povjerenstvo ministara Vijeća Europe preporučilo je organizaciju palijativne skrbi u svim državama članicama EU.

U Hrvatskoj je 1994. prof. dr. Anica Jušić osnovala Hrvatsko društvo za hospicij pri Hrvatskom liječničkom zboru i od tada traju nastojanja da se i kod nas palijativna skrb uvede u sustav zdravstva.

Svake godine druge subote u listopadu obilježava se Svjetski dan hospicija.

Povijesni razvoj u Hrvatskoj

• 2007. Pula je pokrenula razvoj palijativne skrbi i do danas postigla vidne rezultate.
• 2010. u Rijeci počinju s radom dva mobilna tima liječnika opće medicine, a nedavno je otvoren i prvi hospicij.
• 2010. u Osijeku je osnovan Palia centar, a 2011. i ambulanta za bol i palijativnu medicinu pri DZ-u.
• 2011. u Koprivnici se osniva dnevna bolnica za palijativnu medicinu.
• 2012. u Novom Marofu otvara se odjel za palijativnu skrb.
• 2012. Hrvatski centar za palijativnu skrb u Zagrebu dobiva svoj prostor za savjetovalište.
• 2008. u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti stoji “palijativnu skrb i hospicij treba uključiti u zdravstveni sustav”.
• 2011. osnivan je CEPAMET – Centar za edukaciju, palijativnu medicinu i etiku pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
• 2012.osnovano je Povjerenstvo za palijativnu skrb pri Ministarstvu zdravlja, koje s HZZO-om intenzivno radi na stvaranju prijedloga mreže, standarda i normativa za palijativnu skrb, programe edukacije za liječnike opće medicine u DZ-u i patronažne sestre, kao i sestre u ustanovama za zdravstvenu njegu u kući. Edukaciju volontera već godinama provodi Udruga prijatelja hospicija. 

Što sve obuhvaća palijativna medicina?

• Palijativna medicina je sveobuhvatna briga o bolesniku s uznapredovalom progresivnom bolesti, s nepovoljnom dijagnozom, ali i skrb o obitelji oboljelog. Cilj je poboljšanje kvalitete života bolesnika. Čitava briga usmjerena je na njegove potrebe, zahtjeve i želje.
• Palijativna medicina obuhvaća liječenje svih teških simptoma bolesti, ali isto tako pruža psihičku i socijalnu podršku bolesniku i obitelji te drugim osobama koje se o njemu brinu.
• Bolest se ne može izliječiti, ali se nastoje umanjiti ili ukloniti teški simptomi kao što su bol, nesanica, kašalj, mučnina, gubitak apetita, izgladnjelost.
• Kroz hospicij se razvijaju ideje o ”dobroj smrti”, a to je smrt bez boli i drugih teško podnošljivih tegoba. 
• Potrebno je znati da se palijativna medicina ne odnosi samo na starije bolesnike, već se brine za sve one s neizlječivim bolestima, od dječje dobi do duboke starosti.
• Nije usmjerena samo na bolesnike koji boluju od karcinoma, nego se primjenjuje kod neuroloških i duševnih bolesnika, kao i kod dijabetičara i srčanih bolesnika, što znači da se brine o svima onima kojima je bolest toliko uznapredovala da se više ne može izliječiti.
• Ne odnosi se samo na zadnjih nekoliko dana ili tjedana života. Često se provodi mjesecima i godinama, ali različitim intenzitetom, ovisno o stadiju bolesti.

Cilj palijativne medicine je da bolesnici svoje zadnje dane ne provedu u odjelima intenzivne skrbi, nego kod kuće u okruženju svojih najbližih.

Palijativna skrb

Palijativna skrb je interdisciplinarni pristup problemima koje rješava tim stručnjaka, liječnici, sestre, socijalni radnici, fizikalni terapeuti, psiholozi, duhovnici i volonteri. To je tzv. “holistički” pristup bolesniku. 

Palijativna skrb je filozofija života koja omogućava da se osoba osjeća ugodno unatoč fizičkoj i psihičkoj boli

Bolesnik je osoba koja uz bolesne organe ima i dušu i emocije, svoje životne stavove koje treba poštovati i svoje posljednje želje koje mu se nastoje ispuniti. Nastoji mu se ublažiti bol, olakšati patnju i osigurati mirnu smrt. U palijativnoj skrbi na umiranje se gleda kao na normalni životni proces, smrt se ne ubrzava niti se ne odgađa.

Palijativna skrb je filozofija života koja omogućava da se osoba osjeća ugodno unatoč fizičkoj i psihičkoj boli. Fizička bol i drugi neugodni simptomi liječe se lijekovima, a duševna kontaktima, dobrom komunikacijom s bolesnikom i obitelji.

Još uvijek mnogi bolesnici oboljeli od karcinoma, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, srčani bolesnici s kroničnim zatajenjem srca, bolesnici sa zatajenjem bubrega… umiru kod kuće bez primjerene skrbi. Zato nam treba dobro organizirana palijativna skrb. Za provođenje palijativne skrbi treba imati znanje i vještine, puno vremena, ljubavi, strpljenja i empatije za bolesnika. Uvođenjem palijativne skrbi u sustav zdravstva pomoći će se bolesnicima u najtežim trenucima života.