Inovacije iz područja medicine iz 2020. koje ste možda propustili

Prošla 2020. godina bila je zaista turbulentna. Cijeli nam se svijet preokrenuo naglavačke zbog prijetnje globalne pandemije koja je naša živote i odnose prema dugim ljudima okrenula za 180 stupnjeva. Pandemija je dominirala skoro svim novinskim naslovima, punila je naslovnice i vijesti u udarnim terminima, bila je u središtu pozornosti političara i zdravstvenih djelatnika svijeta.

I dok je korona bila nesumnjivi događaj godine, pandemija ne bi smjela zamagliti činjenicu da je 2020. godina bila i period velikih medicinskih inovacija. 

Novi prodori u onkologiji, nove genske terapije, tretmani za zdravlje srca i razvoj cjepiva protiv koronavirusa… Sve su to postignuća na koja bi znanstvenici iz područja medicine trebali biti ponosni. Koja su to postignuća, otkriva nam poznati zdravstveni web portal healthline.com.

Godina genetskog koda

Jedna od velikih priča 2020. godine bilo je (pre)uređivanje gena. U listopadu prošle godine genetičarke Emmanuelle Charpentier i Jennifer A. Doudna dobile su Nobelovu nagradu za kemiju za razvoj CRISPR/Cas9 molekularnih škara za uređivanje genoma.

Charpentier i Doudna su pokazale da ovaj alat za uređivanje genoma može poput škara poslužiti za „izrezivanje“ DNK molekula. CRISPR/Cas9 ne samo da može razlikovati naš DNK od virusa, nego poslužiti i tome da se preuredi ljudski „kod života“.

Inovacija je toliko značajna da bi mogla donijeti pozitivne pomake u liječenju najrazličitijih genetskih poremećaja i bolesti. Uzmimo na primjer bolest srpastih stanica, stanje kod kojeg neispravno oblikovane srpaste crvene krvne stanice uzrokuju blokiranje protoka krvi te onemogućavaju hemoglobinu da prenosi kisik kroz tijelo.

Molekularne škare su izum koji će poslužiti za korekciju genetskih pogrešaka. Što će reći da metoda omogućava popravak i zamjenu genetskog koda, a mogla bi se usporediti s učitavanjem softverske zakrpe na kompjuterskom programu koja može popraviti aplikaciju koja se stalno urušava.

Pacijenti koji su do sada morali trpjeti bol i patnju cijelog svog života, mogli bi napokon odahnuti. Toliki je značaj ovog otkrića.

Dr. Olivier Elemento, direktor na Englander Institute for Precision Medicine na Weill Cornell Medicine sveučilištu u New York Cityju izjavio je za Healthline.com da 2020. s pravom možemo nazvati „godinom genetskog koda“.

„Sada smo stvarno u mogućnosti upotrijebiti genetski kod čovjeka ili virusa te pomoći čovječanstvu na način koji je bio nezamisliv još do jučer“, istaknuo je Elemento.

Zajedno s kolegama sa svojeg sveučilišta te suradnicima klinike New York-Presbyterian Hospital and Illumina Inc. Elemento će uskoro početi s projektom sekvencioniranja genoma tisuća pacijenata što će otvoriti put za ciljane personalizirane terapije najrazličitijih stanja i bolesti.

Prodori u području istraživanja srčane bolesti i moždanog udara

Nedavno je Američka udruga za bolesti srca (American Heart Association) izdala svoju listu inovacija u području medicinskih tretmana. Oni su pridali važnost novoj fazi istraživanja hipertrofične kardiomiopatije (stanja kod kojeg srčani mišić zadeblja i postane trom). A pohvalili su i razvoj novih tretmana koji bi mogli poslužiti u liječenju fibrilacije atrija – novu minimalno invazivnu operaciju koja bi bila u stanju spriječiti nastanak moždanog udara.

Predsjednik udruge dr. Mitchell S.V. Elkind istaknuo je da je napredak u istraživanju srčane bolesti odraz „veza između, na prvi pogled, različitih područja medicine i činjenice da smo najuspješniji onda kada prelazimo granice između različitih disciplina“.

Da bismo doista bili uspješni u liječenju srčane bolesti, potreban je sveobuhvatan interdisciplinarni pristup. „Naučili smo u protekloj godini da su lijekovi dizajnirani za liječenje dijabetesa (npr. inhibitori natrij-glukoza kotransportera 2 ili SGLT2 inhibitori) na iznenađujući način pomogli pacijentima sa zatajenjem srca, čak i onima koji nisu imali dijabetes“, istaknuo je dr. Elkind.

Ovome trebamo pridodati i sve uspješnije otkrivanje veza između infektivnih bolesti kao što su gripa i COVID-19 i rizika koje one nose za pojavu srčane bolesti i moždanog udara.

„Najvažniji pomaci često se pojavljuju kada znanstvenici iz različitih područja djeluju zajedno kako bi pronašli kreativne načine rješavanja teških problema“, napominje dr. Elkind.

Pomaci u onkologiji: preventivne tehnike koje ciljaju na specifične terapije

Dr. Benjamin Neel, direktor instituta Perlmutter Cancer Center pri NYU Langone Health kazao je da je 2020. bila godina koja je načinila pomake u mnogim područjima istraživanja karcinoma. Među njima treba istaknuti razvoj tehnologije ranog otkrivanja karcinoma putem krvnih testova.

„Zna se već neko vrijeme da tumori otpuštaju DNK u krv. Razvijamo tehnologije koje prate njihov razvoj i testove koji otkrivaju povrat karcinoma, te testove na bazi proteina“, pojašnjava Neel.

Uz to, Neel ističe i pomake koje je ostvarila tehnologija koja modulira obrasce regulatorne DNK – što se odnosi na dio molekule DNK koji može promijeniti način genske ekspresije u živom biću – kako bi se točno odredilo kada obrasci metilacije mogu ukazivati na razvoj karcinoma.

Osim ovog prodora, Dr. Neel ističe kako su istraživači napredovali i u području „neutraliziranja“ genetskih mutacija. Spomenuo je i posao učinjen u razvoju spoja koji djeluje na androgeni receptor stanica raka prostate – a koji omogućava karcinomu da raste.

Demokratizacija pristupa zdravstvenim uslugama

Jedna od najvećih promjena ove godine dogodila se u obliku „novog normalnog“ rada od kuće koji je također utjecao na razvoj medicine. Budući da ljudi sve manje vremena provode u uredima i na javnim mjestima, okreću se telemedicini. S liječnikom sve više komuniciramo putem Zooma ili drugih digitalnih kanala. Ili smo s njim u kontaktu od kuće telefonski.

Iako se ovaj fenomen ne može ubrojati u medicinsko otkriće po sebi, važno je jer na neki način spašava živote i stvara kvalitativno novi odnos.

Pandemija je utjecala i na vlade diljem svijeta i njihove uredbe kako bi se stvorili novi mehanizmi zaštite ljudskih života, primjerice otvaranje digitalnih kanala za savjetovanje i pomoć pacijentima.

Čak i kada zdravstveni profesionalci nisu mogli primati pacijente osobno, prihvaćanje telemedicine uvelo je inovacije u zdravstveni sustav. Pandemija nas je prisilila da preispitamo stara gledišta koja imamo o zdravstvenoj skrbi.

Inovacija ne mora nužno biti „eureka moment“, trenutak kada u nekom laboratoriju nastaje novi lijek. To može biti i neočekivani učinak pandemije, npr. činjenica da se određene zdravstvene usluge mogu pružati i online.

Krvni test na Alzheimerovu bolest

Prošle godine dogodio se i prodor u istraživanju i tretmanu Alzheimerove bolesti. Kako iz pouzdanih izvora navodi Healthline.com, otkriven je krvni test koji može dijagnosticirati progresivni oblik demencije. Novost je, dakako, velika, no istraživanje je još uvijek u testnoj fazi. Kada se i službeno potvrdi, bit će to veliki pomak u dijagnosticiranju ove bolesti.

Pogled u budućnost

Dobar trend medicinskih inovacija nastavit će se i u 2021. Dala je to do znanja poznata bolnica Cleveland Clinic koja je objavila svoj popis top inovacija za tekuću godinu.

I dok mnogi na prošlu godinu gledaju kao na tragično razdoblje koje nas je povuklo unazad, pogled na inovacije pokazuje da i u najtežim vremenima postoji prostor za nadu i napredak.

Izvor: https://www.healthline.com/health-news/5-medical-innovations-you-probably-didnt-notice-happened-in-2020#1.-The-year-of-the-genetic-code