Hrvatska u svijetu prednjači po postotku smrti uzrokovanih „tihim ubojicom“

Konferencija u organizaciji Hrvatske lige za hipertenziju „Lov na Tihog Ubojicu – Stres Sveprisutni Demon“, koja se održala 9. studenog na Medicinskom Fakultetu u Zagrebu stvorila je velik interes te privukla mnogobrojan auditorij sastavljen od građana, medija i stručnjaka iz područja zdravstva. Cjelodnevni događaj posvećen arterijskoj hipertenziji i utjecaju stresa na nju, okupio je paneliste iz različitih industrija te su se dotaknule teme od javnog interesa. To je bila prilika za istraživanje uzroka, utjecaja i liječenja stresa koji „potiče“ ovu ozbiljnu, ali često prekasno prepoznatu, bolest.

Neprimjetan razvoj simptoma arterijske hipertenzije

Simptomi se najčešće neprimjetno razvijaju tijekom godina, bez ikakvih znakova ili simptoma, a kasnije dovode do ozbiljnih komplikacija poput srčanih bolesti, moždanog udara, oštećenja bubrega i drugih problema s organima. Naime, arterijska hipertenzija je zaslužna za preko 40% smrti godišnje u Hrvatskoj, a oko 30% stanovnika Hrvatske boluje od hipertenzivnih bolesti, što nas svrstava u nezavidno društvo najmanje svjesnih država po pitanju tretmana „tihog ubojice“, te čini ovu konferenciju još važnijom za sveopće zdravlje stanovništva.

Naglasci s konferencije

Uvodni program, gdje se publiku upoznalo s recentnim rezultatima nacionalne studije EH-UH 2 (Epidemiologija hipertenzije i unos kuhinjske soli u Hrvatskoj) i MMM projekta (Maj Mjesec Mjerenja), otvorili su prim. dr. med. spec. Krunoslav Capak, epidemiologinja dr. med. Verica Kralj, dr. med. Valerija Bralić Lang i dr. sc. Mirjana Mihalić uz moderatora i organizatora konferencije, akademika Bojana Jelakovića – voditelja oba projekta – i profesorice Marijane Braš. Pričalo se o prevalenciji, svjesnosti, liječenju i kontroli arterijske hipertenzije te kasnije i samom stresu – jednom od glavnih uzročnika bolesti. Naglašena je uloga liječnika obiteljske medicine, medicinskih sestara i ljekarnika, te nužnost pravih preventivnih programa kojih nema u Hrvatskoj, a akademik Jelaković naglasio je svoje očekivanje da će se i Ministarstvo zdravstva aktivnije posvetiti arterijskoj hipertenziji i programu smanjivanja prekomjernog unosa kuhinjske soli.

Utjecaj stresa na javljanje povišenog tlaka

Svaki panel stavio je težište na različite vrste stresa koje su zaslužne za javljanje povišenog tlaka. Teme su redom bile: Žene i stres, Životne navike i stres, Stres na poslu/burnout, Digitalna transformacija i stres, Stres uslijed klimatskih promjena i utjecaj na arterijsku hipertenziju i ukupan rizik, Hipertenzija bijele kute i maskirna hipertenzija kao biljezi prisutnoga stresa. Nepotrebno je istaknuti kako su svi uključeni panelisti, poput akademika Davora Miličića, dopredsjednika HAZU, akademkinje Vide Demarin (tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU-a), dr. sc. nutricionizma Eve Pavić, voditeljice centralnoga HRT-ovog Dnevnika Nike Marjanović Zulim te mnogih drugih, cijenjeni stručnjaci u svojem području te su ovom prilikom dali novi pogled na stres i hipertenziju.

U Hrvatskoj nema pravih primarnih preventivnih programa

Akademik Bojan Jelaković odlučno je izjavio da je „arterijska hipertenzija, bez ikakve dvojbe, glavni javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i trebala bi biti među glavnim zadacima svih koji su zaduženi za zdravlje nacije. Na ovoj konferenciji u organizaciji Hrvatske lige za hipertenziju raspravljano je o stresu kao sveprisutnom demonu i jednom od važnih čimbenika rizika za nastanak, održavanje, ali i liječenje arterijske hipertenzije. U Hrvatskoj, kao ni u većini država, na žalost nema pravih primarnih preventivnih programa, a svi podaci ukazuju koliko je to zaista potrebno. Hrvatska liga za hipertenziju postavila je model koji vrlo dobro funkcionira i trebalo bi se navedenu inicijativu postaviti kao nacionalni model za sadašnjost, a ne budućnost. Ponavljam, iskreno se nadam da će se i Ministarstvo zdravstva aktivnije posvetiti arterijskoj hipertenziji i programu smanjivanja prekomjernoga unosa kuhinjske soli koji je ostvario veće uspjehe od programa brojnih razvijenijih država.“

Ciljevi Hrvatske lige za hipertenziju do 2026.

Tema kojom je cijela konferencija započela, program 70/26, od velike je važnosti za borbu s arterijskom hipertenzijom. Zašto baš ta dva broja? S obzirom na prethodno istaknute poražavajuće podatke, cilj je Hrvatske lige za hipertenziju da do 2026. godine 70% liječenih bolesnika s arterijskom hipertenzijom bude kontrolirano (otkriveno i u procesu liječenja). Upućen je poziv svim liječnicima i svim zdravstvenim radnicima da se uključe, proučavanjem sadržaja i osvještavanjem pacijenata o svim temama koje se nalaze na web stranici Hrvatske lige za hipertenziju.

Cilj konferencije bio je podići svijest o ovoj ozbiljnoj javnozdravstvenoj prijetnji i promicati preventivne mjere za njezinu kontrolu i prevenciju, a organizatori su zadovoljni velikim odazivom i odličnim raspravama o „tihom ubojici“ i njegovim uzročnikom „sveprisutnim demonom“. Posebna zahvala glavnim sponzorima, Berlin Chemie Menarini i Servier, tvrtkama koje podržavaju podizanje svijesti o hipertenziji, ubojici broj 1.