Grlite se za dobro zdravlje: znanstveno potvrđene blagodati zagrljaja

Zagrljaj je najmoćniji oblik komunikacije u kojemu ne sudjeluje govor. U organizmu potiče biološke procese čiji produljen izostanak škodi zdravlju i narušava blagostanje. Pandemija COVID-a i potreba za zaštitom od prenošenja koronavirusa smanjila je broj zagrljaja po stanovniku, a nekima ga je svela na nulu. Sloboda grljenja bez opasnosti jedan je od razloga zašto svijet žudi za krajem pandemije.

Značaj grljenja po duševno blagostanje uočljiv je već kod male djece, kojoj zagrljaji ulijevaju sigurnost i saznanje da se netko o njima brine. Djeca kojoj su ti osjećaji pravovremeno usađeni kasnije postaju samostalnija i samouvjerenija i  imaju kvalitetnije ljubavne odnose u mladoj i odrasloj dobi. Među mališanima kojima su zagrljaji uskraćeni zabilježen je viši postotak teškoća u tjelesnom i umnom razvoju.   

Što su otkrila istraživanja

Znanstvena su istraživanja razjasnila blagodati grljenja i fiziološke mehanizme na kojima počivaju. Evo što zagrljaj donosi:

• signalizira naklonost i brižnost,
• ulijeva ohrabrenje i povjerenje,
• potiče zbližavanje,
• prenosi emocije,
• snižava krvni tlak i
• jača imunitet

Reci mi to dodirom

Istraživanje provedeno 2006. na Sveučilištu DePauw u Indiani dokazalo je da ljudi mogu dodirom obavijestiti druge o svom emocionalnom stanju. U istraživanju su sudjelovala 124 para, od kojih je jedan član imao zadatak dodirom prenijeti svoju emociju partneru, kojemu su oči bile zavezane radi izbjegavanja utjecaja izraza lica. 

Partner koji je prenosio emociju bio je slobodan izabrati način dodirivanja. Pokazalo se da je zagrljaj uobičajen način signaliziranja ljubavi dodirom. Simpatija se također vrlo često izražava zagrljajem, ali manje čvrstim nego ako je u pitanju ljubav. Muškarci koji izražavaju tugu ili suosjećanje ženama također ponajviše pribjegavaju zagrljaju, dok drugog muškarca samo dodirnu.

Istraživači na čelu s dr. Matthewom Hertenstein zaključili su da je zagrljaj kod oba spola najčešće korištena gesta izražavanja ljubavi i najčešća gesta kojom muškarci signaliziraju tugu i suosjećanje ženama. Nadalje, grljenje je uobičajena gesta kojom oba spola prenose zahvalnost i sreću. 

Donosi plimu oksitocina

Istraživanja su pokazala da zagrljaj izaziva proizvodnju veće količine oksitocina, hormona koji djeluje na amigdalu i hipokampus, područja mozga koja reguliraju stres, emocije i pamćenje. Oksitocin ublažava stres i stidljivost, povećava suosjećanje i učvršćuje povezanost između dvoje ljudi. 

Snižava krvni tlak

Zagrljaj putem oksitocina snižava krvni tlak i djeluje zaštitno na srce i krvne žile, pokazala je 2003. studija dr. Karen Grewen na Sveučilištu Sjeverne Karoline. U studiji je sudjelovalo stotinu parova raznih dobi koji su živjeli zajedno najmanje pola godine. Dio parova imao je zadatak grliti se desetak minuta, dok je drugi dio ostao sjediti. Zatim su svi sudionici pojedinačno morali obaviti stresan zadatak – snimiti svoj govor u trajanju od tri minute.

Tlak je prije i poslije snimanja bio značajno niži kod sudionika koji su se prethodno grlili, nego kod onih koji su sjedili. Istraživači su taj fenomen pripisali oksitocinu, čije su razine poslije grljenja bile više nego prije. To je navelo ekipu na zaključak da je oksitocin zaslužan za niži tlak i veću smirenost.   

Podiže imunitet i štiti od virusnih bolesti

Grljenje podiže imunitet i štiti od virusnih bolesti, otkrio je 2014. pokus Dr. Sheldona Cohena na Sveučilištu Carnegie Mellon u Pennsylvaniji. U prvom dijelu pokusa je 400 dobrovoljaca testirano zbog utvrđivanja koliku društvenu podršku primaju i koliko se puta dnevno grle. U drugom su dijelu u laboratorijskim uvjetima izloženi virusu prehlade. Postotak oboljelih bio je niži, a brzina oporavka brža među onima koji su se više grlili.

Istraživanje iz 2019. iznjedrilo je jednake rezultate: tko spava priljubljen uz partnera ima manji rizik obolijevanja od prehlade.