Globalno zatopljenje i zdravlje: Europa i Hrvatska na udaru tropskih bolesti

Klimatolozi i liječnici već dugo s pravom upozoravaju na opasnosti koje klimatske promjene donose po zdravlje Europljana. Pod utjecajem povišenih temperatura uzročnici teških bolesti uselili se se iz Afrike u Europu te su se počele širiti bolesti.

Kao i prošlog ljeta, i ovog se naš kontinent bori s rekordnim temperaturama, olujama, sušom i požarima. Pored toplinskih udara, sunčanice, utapanja u poplavama i psihijatrijskih bolesti, opasnosti po zdravlje i život zbog zatopljenja uključuju zarazne bolesti koje su dosad bile ograničene na tropske krajeve Afrike i Azije.

Komarci vole toplinu i vlagu

Zdravstveni stručnjaci ističu da su klimatske promjene samo dio uzroka povišene stope tropskih bolesti u Europi. Drugi su uzroci bolja prometna povezanost kontinenata i nekontrolirana urbanizacija. No, svi se slažu da promjene u temperaturi, oborinama i vlazi olakšavaju komarcima i krpeljima da se rasprostrane, prežive i prenesu zarazu.

Savjetodavno vijeće europskih akademija znanosti (EASEC), koje okuplja stručnjake s 27 akademija, proljetos je objavilo izvještaj Imperativ klimatske akcije radi zaštite ljudskog zdravlja u Europi. Izvještaj predviđa daljnje širenje zaraznih bolesti zbog povećanja staništa komaraca i krpelja koji prenose groznicu denga, groznicu Zapadnog Nila, malariju, ziku, lajmsku boreliozu i druge.

Tropske groznice napreduju Europom

Neke od tih bolesti bile su i ranije prisutne u Europi, ali samo na najjužnijim rubovima. Groznica Zapadnog Nila zahvatila je cijelu Jugoistočnu Europu. U Hrvatskoj je 2018. godine od nje oboljelo tridesetak osoba, a jedna je preminula. Bolest u početku nalikuje gripi, no kasnije dovodi do malaksalosti i oštećenja živaca, a ponekad završava smrću. Lani su u Europi zabilježena rekordna 2083 slučaja ove bolesti.

U Francuskoj i Hrvatskoj, na Pelješcu, prije desetak se godina pojavila groznica denga, virusna bolest čiji simptomi uključuju vrućicu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima i osip nalik ospicama. Kod manjeg broja pacijenata bolest preraste u jedan od dva teška oblika praćena obilnim krvarenjem ili snažnim padom tlaka, no u Hrvatskoj takav slučaj nije zabilježen.

Povratak malarije

Malariju uzrokuje parazit protist iz roda plazmodija, kojeg prenose komarci ujedanjem. Bolest koja je harala južnom Europom i dijelovima Hrvatske gotovo je iskorijenjena poslije Drugog svjetskog rata, no zadnjih desetak godina daje znakove povratka u Grčkoj i Albaniji. Stručnjaci to objašnjavaju dolaskom novih vrsta komaraca kao što je Aedes aegypti i povratkom starih, ranije istrebljenih vrsta.

Prošle se godine potencijalno smrtonosna bakterija vibrio proširila u inače hladno Baltičko more, koje se neočekivano jako zagrijalo. Ova bakterija uzrokuje vibriozu, bolest koja pogađa ljude slabijeg imuniteta, a napada kožu i probavne organe.

Još ne znaju prepoznati bolest

Stručnjaci za tropske bolesti napominju da su Europljani većinom nesvjesni prisustva tropskih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da države i zdravstvene vlasti moraju osposobiti liječnike za prepoznavanje bolesti koje su se nedavno uvukle u Europu, kao i isušivati područja na kojima bi se komarci mogli razmnožavati.

“Klimatske promjene moraju biti uvrštene među najozbiljnije prijetnje zdravlju”, upozorio je prof. Andrew Haines, koautor izvještaja EASAC-a. “Vjerujemo da predstavljanje klimatskih promjena kao problema javnog zdravstva može potaknuti javnost na akciju jer su ljudi zabrinuti za svoje zdravlje i za zdravlje bližnjih i potomaka”, ističe Haines, koji predaje o promjenama okoliša i javnom zdravstvu na londonskoj Školi higijene i tropske medicine.

Trovanje hranom i klimatske promjene

Trovanje hranom moglo bi postati češće zbog klimatskih promjena jer bakterija salmonele duže živi u toplijim uvjetima. Postoje naznake i da bakterija E coli razvija veću otpornost na antibiotike u višim temperaturama.

Znanstvenici su ukazali na smanjenu proizvodnju hrane kao posljedicu ekstremnih vremenskih prilika. Procijenili su da bi pad u urodu glavnih poljoprivrednih kultura u sjevernom Sredozemlju idućih desetljeća mogao iznositi između 5 i 25 posto.