Evo kako pomicanje sata utječe na naš organizam i zdravlje

 U dogledno vrijeme pomicanje sata dvaput godišnje bit će ukinuto, ali još ne znamo hoće li u Hrvatskoj cijele godine biti na snazi zimsko (GMT+1) ili ljetno (GMT+2) vrijeme. Vlada bi o tome trebala odlučiti iduće godine, a o odluci će ovisiti hoćemo li krajem ožujka još jednom pomaknuti sat unaprijed i skočiti na ljetno vrijeme ili ćemo se zadržati na sadašnjem računanju.

Građani su podijeljeni u željama, a obje strane nude vrijedne argumente. Bude li stalno na snazi zimsko vrijeme, zimska jutra bit će svijetlija, ali će od sredine studenog do sredine siječnja noć padati jako rano – nedugo poslije četiri. S druge strane, mnogo prirodnog svjetla ostat će neiskorišteno jer će u lipnju i srpnju svitati već malo poslije četiri, kad gotovo svi spavaju. Istovremeno će nestati dugi ljetni dani, što će ranije potjerati kući ljude koji bi se bavili sportom ili šetali. A što kaže medicina o zdravstvenim posljedicama prelaska s ljetnog na zimsko vrijeme i obrnuto?

Ako bi Hrvatska izabrala ljetno vrijeme, kasno zimsko svitanje bilo bi problem za one koji moraju rano ustajati, ali bi više popodnevnog svjetla štitilo od depresije i potaklo mnoge da budu na otvorenom poslije posla ili škole

Okidač za depresiju

Gubitak jednog sata popodnevnog svjetla uzrokuje ili produbljuje depresiju ranjivim pojedincima. Tko otprije “vuče” depresiju, mogao bi iskusiti pogoršanje tegoba. Početkom studenoga ujedno počinje harati sezonski poremećaj raspoloženja, u narodu poznat kao zimska depresija. Jedno je dansko istraživanje otkrilo 11-postotni porast broja slučajeva depresije u prvih deset tjedana od prelaska na zimsko vrijeme. Prelazak na ljetno vrijeme ne utječe na stopu depresije.

Znanstvenici nagađaju da je povećanje stope depresije posljedica naglog ubrzanja sumraka zbog povratka na zimsko vrijeme, kao i općenitog kraćenja dana u ovo doba godine. Zabilježeni su i kratkoročni povoljni učinci – smanjen broj prometnih nesreća i niža stopa srčanih udara. Očito, dulje spavanje popravlja koncentraciju i štiti srce. 

Sklonost nesrećama i ozljedama 

Prelazak na ljetno vrijeme uzrokuje više zdravstvenih smetnji. Gubitak jednog sata spavanja za neke je samo manja gnjavaža, no na ranjive ima ozbiljniji učinak. U danima nakon promjene, neispavani vozači uzrokuju više prometnih nesreća, a ozljede na radu brojnije su i teže. Rizik od srčanog udara raste u prva tri dana nakon prelaska na ljetno vrijeme, a u tom je razdoblju uočena i viša stopa spontanih pobačaja kod umjetno oplođenih žena.

>>Mračni i sivi jesenski dani mogu narušiti naše raspoloženje i kvalitetu života, a kod nekih ljudi izazvati i teške simptome depresije. Vratite svjetlost u svoj život.<<

Svijetlija jutra ili kasniji suton?

Ako bi Hrvatska izabrala ljetno vrijeme, kasno zimsko svitanje bilo bi problem za one koji moraju rano ustajati, ali bi više popodnevnog svjetla štitilo od depresije i potaklo mnoge da budu na otvorenom poslije posla ili škole. Nedavna istraživanja pokazala su da djeca više vježbaju kad sunce kasnije zalazi. 

I trgovci imaju koristi od trajnog ljetnog računanja vremena. Ljudi ne idu u kupovinu prije, nego poslije posla pa im odgovara da dan traje duže. Povrh toga, cjelogodišnje ljetno vrijeme prikladnije je za turističke države poput Hrvatske jer omogućuje bolju iskoristivost dnevnog svjetla u dokolici. Ljetno vrijeme čini se povoljnijim u gotovo svakom pogledu pa priželjkujemo da će ga Vlada iduće godine uvesti kao cjelogodišnje rješenje.  

• Promjene u računanju vremena ne mijenjaju količinu dnevnog svjetla, ali utječu na satnicu izlazaka i zalazaka sunca. 
• Gotovo 1,6 milijardi ljudi u 70 država dvaput godišnje pomiče sat, što znači da ta praksa ima globalne posljedice po zdravlje.  
• Istraživanja naznačuju da dvostruko pomicanje sata godišnje izbacuje tjelesni sat iz ritma i bar privremeno škodi zdravlju i sigurnosti. 
• Jedno je australsko istraživanje utvrdilo da broj samoubojstava kod muškaraca raste u danima nakon pomicanja sata bilo u jesen ili u proljeće.