Epigenetika: Geni se “ponašaju“ u skladu s našim navikama i uvjerenjima

U posljednjih nekoliko godina brojna znanstvena istraživanja razbila su mit da nam je mnogo toga predodređeno genskim kodom. Štoviše, pokazalo se da on uopće ne mora biti presudan za zdravlje.

Svaki čovjek ima različite predispozicije koje su mu prirodno “zadane“ genskim nasljeđem, no to se ponajprije odnosi na građu i funkcioniranje tijela. Gotovo sve ostalo čine utjecaji iz okoline. Oni nas mogu dubinski mijenjati – ovisno o našim životnim stavovima i ponašanju.

Upravo to domena je epigenetike (od grčkog epi – preko, iznad, izvan), znanstvene discipline koja proučava utjecaj izvanjskih čimbenika na mijenjanje i izražaj (ekspresiju) gena.

Što dovodi do epigenetskih promjena u organizmu?

Dakle, epigenetika se bavi time kada će se i u kojim okolnostima aktivirati geni koji u konačnici znače zdravlje ili bolest. Okolišni uvjeti (npr. zrak koji udišemo, jesmo li izloženi štetnim tvarima) i ono što činimo (npr. kako se hranimo, koliko spavamo, imamo li nezdrave navike poput pušenja) mogu dovesti do epigenetskih promjena u organizmu, a pritom je osobito važno stanje uma – naše misli i uvjerenja.

U podlozi zdravstvenih tegoba često su nerazriješeni odnosi sa sobom i okolinom, bilo da su to traumatska iskustva, depresija, neprepoznavanje pravog problema, neprihvaćanje odgovornosti, okrivljavanje sebe ili drugih…

Način na koji živimo i razmišljamo dugoročno može promijeniti naše gene pa zato razne sklonosti i podložnosti određenim bolestima s vremenom mogu postati nasljedne – epigenetski se prenose iz generacije u generaciju. Na sreću, vrijedi i obrnuto načelo da se zdravim navikama i uravnoteženim odnosima izgrađuje povoljan genski potencijal.

Imamo snagu (re)programirati svoje gene

Primjerice, mnoge znanstvene studije o utjecaju meditacije, joge i tai chija pokazale su da prakticiranje meditativnih tehnika ne samo da smanjuje stres, nego i poboljšava strukturu mozga. Promjene su bile toliko duboke da su utjecale na same gene. Ispostavilo se, da se na taj način “poništava“ štetan utjecaj stresa na naš DNK. Dakle, imamo snagu (re)programirati odnosno “resetirati“ svoje gene.

No, za to je potrebna čvrsta odluka da želite biti zdravi i da ste spremni istinski preispitati svoj život, te spoznati što trebate promijeniti.

Često nije lako odustati od loših navika, pa je preporučljivo savjetovati se sa stručnjacima (npr. liječnikom, psihologom, nutricionistom, kineziologom) kako jasno definirati svoje ciljeve i isplanirati dnevni raspored koji će uključivati zdrave aktivnosti tako da ih se možete postojano pridržavati.  

Epigenetika se možda doima kao izazov, ali ona je ujedno i ohrabrenje. Jer spoznaja da imamo velik utjecaj na svoje gene daje nam mogućnost da se u svakom trenutku mijenjamo nabolje.