Digitalna demencija: mogu li zaista ekrani smanjiti sposobnost pamćenja?

Demencija je krovni pojam koji opisuje smanjenje sposobnosti razmišljanja te zbog promjena na mozgu utječe na pamćenje, jezik i rasuđivanje. Simptomi demencije kreću se od blagih do teških i mogu imati značajan utjecaj na nečije funkcioniranje i kvalitetu života.

Neki stručnjaci koriste izraz „digitalna demencija“ kako bi opisali kognitivne promjene povezane s pretjeranom upotrebom digitalne tehnologije. Iako digitalna demencija nije stvarno stanje, istraživanja sugeriraju da pretjerana uporaba tehnologije doista može dovesti do promjena sličnih demenciji, a možda čak i povećati rizik od „stvarne“ demencije.

Nije svejedno koliko dugo gledamo u ekran

Digitalna demencija, termin koji je skovao njemački neuroznanstvenik i psihijatar Manfred Spitzer 2012. godine, opisuje promjene u kogniciji kao rezultat pretjeranog korištenja digitalne tehnologije.

Iako digitalna demencija nije stvarno zdravstveno stanje koje se može dijagnosticirati, teorija da pretjerana uporaba tehnologije negativno utječe na kogniciju može imati znanstvenu vrijednost. U stvari, nekoliko je studija otkrilo vezu između korištenja interneta, „vremena ispred ekrana“ i kognitivnih promjena.

Jedna je studija iz 2022. godine istraživala utjecaj sjedilačkog ponašanja, uključujući korištenje računala i gledanje televizije, na ukupni rizik od demencije. Prema rezultatima istraživanja, više vremena provedenog u kognitivno pasivnim ponašanjima (poput gledanja televizije), dovelo je do povećanja rizika od demencije, bez obzira na razinu tjelesne aktivnosti. Međutim, kognitivno aktivne pasivne aktivnosti (poput korištenja računala) bile su povezane s manjim rizikom od demencije.

U drugoj studiji iz 2023., istraživači su pronašli dokaze da prekomjerno korištenje ekrana, među ostalim promjenama, negativno utječe na izvršno funkcioniranje i radnu memoriju i kod djece i kod tinejdžera.

Druga velika studija objavljena 2023. analizirala je odnos između sjedilačkih aktivnosti uz ekran i rizika od demencije kod više od 462 000 sudionika. U ovoj studiji znanstvenici su procijenili i korištenje računala i gledanje televizije. Rezultati studije otkrili su da je više od četiri sata dnevno provedenih pred ekranom povezano s povećanim rizikom od vaskularne demencije, Alzheimerove bolesti i demencije svih uzroka kod sudionika. Dodatno, dulje vrijeme provedeno ispred ekrana također je povezano s fizičkim promjenama u određenim područjima mozga.

Simptomi digitalne demencije

Digitalna demencija nije stanje koje se može dijagnosticirati, pa je teško točno reći koji su simptomi. Međutim, kao što naziv implicira, neki od simptoma mogu biti slični onima kod demencije, kao što su:

• problemi s kratkoročnim pamćenjem,
• lako gubljenje ili zaboravljanje stvari,
• teškoće s prisjećanjem riječi,
• problemi s multitaskingom (istovremeno izvršavanje više radnji).

Slično „pravoj“ demenciji, ova digitalna također može uzrokovati promjene u komunikaciji, fokusu, rasuđivanju itd. Također, nije neuobičajeno da višak vremena ispred ekrana rezultira promjenama sna i raspoloženja, što također značajno utječe na rad mozga.

Kako spriječiti digitalnu demenciju?

Tehnologija nam je omogućila velike promjene na više područja, pa tako i na društvenom, od povezivanja s ljudima diljem svijeta do poboljšanja učinkovitosti u školama i bolnicama.

No ne može se poreći negativan utjecaj pretjerane uporabe tehnologije na naš mozak. Uz istraživanja koja pokazuju da tinejdžeri provode otprilike šest sati dnevno na svojim telefonima, jasno je da je umjerenost ključ u borbi protiv digitalne demencije.

Dakle, evo nekoliko koraka koje možete poduzeti kako biste se odvojili od ekrana i ublažili negativan učinak prekomjerne upotrebe tehnologije.

Ograničite notifikacije na telefonu. Jedan od načina da izbjegnete stalno gledanje u ekran mobitela jest da ograničite broj obavijesti koje primate. Ako određena obavijest nije hitna, razmislite o tome da je utišate ili da je se u potpunosti riješite.

Ograničite vrijeme pasivnosti. Postoje aplikacije koje mogu ograničiti pretjerano vrijeme provedeno u skrolanju. Na primjer, možete postaviti da vam takva aplikacija ograniči vrijeme koje možete provesti na društvenim mrežama ili pregledavajući vijesti. Drugi primjer kako ograničiti pasivno vrijeme provedeno uz medije jest da tijekom gledanja omiljene emisije okrećete pedale sobnog bicikla ili radite vježbe s bućicama.

Pronađite druge stvari na koje se možete usredotočiti. Svi smo krivi što posežemo za telefonom ili daljinskim kada nam je dosadno, ali kada ste zadnji put čitali knjigu ili prošetali? Iako ove aktivnosti mogu zahtijevati više truda, dobra knjiga ili ugodna šetnja mogu učiniti puno.

Odvojite vrijeme za opuštanje i online aktivnosti. Skratiti vrijeme pred ekranom ne znači da ga se potpuno riješite. Razmislite o tome da svaki dan odvojite dio vremena za pregledavanje društvenih mreža, igranje igrica na mobitelu ili gledanje televizije. Postavljanje tajmera može pomoći.

A ako ste roditelj koji traži načine kako skratiti vrijeme koje vaše dijete provodi pred ekranom, započnite s razgovorom o važnosti umjerenosti. Objasnite djetetu da pokušavate ograničiti svoje vrijeme ispred ekrana i vježbajte zajedničko, obiteljsko praćenje i usvajanje tih promjena.

Zaključno

Nekoliko je velikih studija pokazalo da prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranom može imati izrazito negativne učinke na kogniciju, osobito kod djece. I dok ne postoji službena dijagnoza za digitalnu demenciju, istraživanje pokazuje snažnu vezu između prekomjerne upotrebe digitalne tehnologije i simptoma i rizika od demencije.

Bilo da tražite načine kako smanjiti vlastito vrijeme ispred ekrana ili želite uključiti sve članove obitelji, čak i najmanje promjene mogu imati velike koristi za vaše zdravlje.

Korišten izvor: Healthline