Dan planeta Zemlje: Dajmo ugroženim vrstama šansu

Milijuni biljnih i životinjskih vrsta najveći su dar kojeg je priroda poklonila našem planetu. Nažalost, ljudska bića su svojim djelovanjem nepovratno poremetila prirodnu ravnotežu. Stoga se svijet kao posljedica toga suočava s najvećom stopom izumiranja vrsta u povijesti ovog planeta.

Kako ističe organizacija Earth Day Network, a koja kordinira aktivnosti u povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje u čak 193 zemlje svijeta: „Do sada nezabilježeno globalno uništavanje i smanjenje biljnih i životinjskih populacija direktno je povezano s ljudskom aktivnošću: klimatske promjene, deforestacija, uništenje prirodnog staništa, krivolov i trgovina vrstama, neodrživa poljoprivredna obrada, zagađenje i pesticidi… da spomenemo samo neke.“ Posljedice su dalekosežne, a svijest o njima zahtijeva neodložno djelovanje na globalnom nivou.

Situacija traži trenutnu akciju

Ideja o Danu planeta Zemlje prvi je put predstavljena na konferenciji UNESCO-a 1969. godine kada je i dizajnirana Zastava Zemlje. Sam naziv Earth day prvi je put iste godine upotrijebio gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto u priopćenju kojim je odlučeno da se na području San Francisca proslavi taj dan.

Širu službenu potvrdu Dan planeta Zemlje dobio je 1992. godine. Tada je tijekom Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja. Na konferenciji je sudjelovao značajan broj predstavnika vlada i nevladinih udruga. Ipak, tek će 2009. godine Dan planeta Zemlje postati globalno važan datum. Naime, na prijedlog bolivijske vlade Opća je skupština Ujedinjenih naroda 22. travnja proglasila međunarodnim Danom planeta Zemlje.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine uz značajan angažman resornog ministarstva i udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Klimatske promjene i onečišćenje proizvodima od plastike bili su u fokusu prijašnjih godina. Ove godine svi napori i aktivnosti usmjerili su se na problematiku očuvanja ugroženih vrsta. Kako upozorava Earth Day Network: „Ne učinimo li nešto već danas, izumiranje vrsta mogla bi biti najtrajnija ljudska zaostavština“.

Sva živa bića su vrijedna po sebi i svako od njih igra jedinstvenu ulogu u isprepletenoj mreži života. Samo globalnom i zajedničkom akcijom možemo zaštititi ugrožene vrste i spasiti ih od potpunog nestanka bilo da je riječ o pčelama, koraljnim grebenima, slonovima, medvjedima, kitovima ili kukcima.

Saldo našeg pogubnog utjecaja na planet

Možda nas izravno suočavanje s vlastitim pogubnim utjecajem kojeg kao vrsta imamo na planet barem malo potakne da promijenimo ponašanje i učinimo nešto za spas brojnih vrsta.

Evo nekih zapanjujućih podataka kojih bi trebali biti svjesni svaki put kada olako odbacimo plastičnu vrećicu ili ispustimo opasnu kemikaliju u okoliš:

• Svake godine nestane između 1000 i 10000 puta više prirodnih vrsta nego što je to bio slučaj u zadnjih 60 milijuna godina
• Populacija insekata u Njemačkoj smanjila se za 75% u zadnjih 28 godina. Podatak zabrinjava zbog toga što se 80% biljnih vrsta oslanja na pčele i druge kukce kod oprašivanja, a 60% ptičjih vrsta hrani se kukcima
• Nevjerojatna prijetnja nadvila se nad glave naših najbližih prirodnih rođaka primata. Njih 60% je pogođeno izumiranjem
• Više od 650.000 morskih sisavaca strada od opreme za ribarenje u svijetu
• Broj ptičjih vrsta je u strmoglavom opadanju: ugroženo je čak 40% vrsta, a svaka 8. ptica na planetu nalazi se pred izumiranjem
• U sljedećih deset godina izumrijet će brojne vrste mačje vrste poput tigrova i leoparda
• Klimatske promjene možda najbrutalnije utječu na izumiranje guštera, čak 40% njih nestat će do 2080. godine

Ovo je samo dio popisa zabrinjavajućih podataka. Zamislimo se nad njim i dajmo ugroženim ali i svim ostalim biljnim i životinjskim vrstama prijeko potrebnu šansu!