Cupping terapija na Olimpijadi: čarolija vakuuma ili samo placebo?

Cupping, poznat i kao vakuumska terapija ili hidžama, postoji više od 5000 godina, a potječe iz Kine, Mezopotamije ili Starog Egipta. Terapija uključuje postavljanje staklenih ili plastičnih čaša na kožu kako bi se stvorio vakuum koji potiče cirkulaciju krvi i limfe.

Postoje dvije glavne metode ove vakuumske terapije: suhi i mokri cupping. Suhi cupping uključuje stvaranje vakuuma zagrijavanjem zraka unutar čaše ili korištenjem pumpe, dok mokri cupping podrazumijeva mali rez na koži prije postavljanja čaše čime se omogućuje izvlačenje male količine krvi radi uklanjanja toksina iz tijela.

Zašto neki sportaši koriste cupping?

Svjetski poznati sportaši poput Michaela Phelpsa popularizirali su cupping terapiju tijekom Olimpijskih igara u Rio de Janeiru 2016. godine. Cupping terapija obećava olakšanje mišićne napetosti, poboljšanje cirkulacije i ubrzanje oporavka.

Phelps i drugi sportaši koriste ovu metodu kako bi se lakše oporavili nakon intenzivnih treninga i natjecanja.

Pomaže li doista cupping?

Mišljenja o ovoj temi među stručnjacima su podijeljena. Mnogi sportaši i terapeuti tvrde da cupping pomaže kod ublažavanja bolova u mišićima i ubrzavanju oporavka. Međutim, znanstveni dokazi su vrlo ograničeni. Dr. Michael Joyner s Mayo klinike napominje da ne postoje čvrsti dokazi koji potvrđuju učinkovitost cupping metode, ali priznaje da placebo efekt može igrati značajnu ulogu. „Ako sportaši vjeruju da im cupping pomaže i nema štetnih posljedica, neka ga koriste“, ističe Dr. Joyner.

Kako cupping djeluje?

Iako postoje klinička ispitivanja koja sugeriraju da cupping može olakšati bol, mnogi stručnjaci ostaju skeptični. Profesor Edzard Ernst sa Sveučilišta Exeter tvrdi da rezultati nekih od objavljenih istraživanja djeluju čak predobro da bi se uzeli ozbiljno. Po njegovom mišljenju, djelovanje cuppinga slično je kao da se namjerno udarite po prstu kako bi vam nova bol ublažila postojeću, npr. tegobe zubobolje. Cupping je tako neka vrsta „protuboli“ koja odvraća pažnju s glavne boli, no stvarni učinak takve terapije na bol je  kratkotrajan.

Je li cupping siguran? Ima li nuspojava?

Cupping je relativno sigurna praksa kada je izvodi kvalificirani profesionalac. Međutim, može izazvati modrice, opekline i infekciju kože. Također, postoje određena područja tijela na kojima se cupping ne preporučuje kao što je to lice, a posebice je problematičan kod trudnica.

Zaključno

Iako znanstvena zajednica nije jednoglasna oko učinkovitosti cupping terapije, mnogi sportaši i dalje je koriste kao dio svoje rutine oporavka.

No, bez obzira na to radi li se o placebo efektu ili stvarnim terapijskim koristima, cupping će ostati popularan među sportašima kojima je cilj ostvariti prednost u svojem sportu. Ako ništa drugo, pružit će im osjećaj olakšanja i mogućnost da nastave s intenzivnim treninzima i natjecanjima.

Korišteni izvori: Mayo Clinic, Maryland University, Eurosport