Blagdani: obojite dan uskršnjom tradicijom i zamijenite pisanicu za poljubac

Uskrs je najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava dan uskrsnuća Isusa Krista. Riječ je o pomičnom blagdanu koji je uvijek nedjeljom između 22. ožujka i 25. travnja, a u istočnom kršćanstvu između 4. travnja i 8. svibnja.

O ovom bismo blagdanu mogli puno pisati, od  podrijetla same riječi, o Pashi, odnosno židovskom blagdanu kojim se i danas obilježava izlazak Židova iz egipatskog ropstva (a poznato je da je posljednja večera bila upravo pashalna večera)… Pa ipak, osvrnut ćemo se na Uskrs kakvog poznajemo danas i s njime povezane običaje.

U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs jest korizma, razdoblje od 40 dana pripreme, točnije pokore. To razdoblje počinje Pepelnicom, a završava na Veliki četvrtak kojim počinje Vazmeno trodnevlje. Korizma je prožeta odricanjem, odnosno postom, molitvom, dobrim djelima te čitanjem i slušanjem Božje riječi.

>> Jeste li znali? Molitva, odnosno meditacija prisutne su u svim religijama, pri čemu često služe kao utjeha, način povezivanja s duhovnim svijetom. No, dokazane su i blagodati za zdravlje <<

Križni je put jedna od pobožnosti kojoj u razdoblju pripreme za Uskrs pripada posebno mjesto, a koliko je omiljena u našim krajevima govore i zanimljivosti poput najtežeg križnog puta sačinjenog od kamenih gromada koje ukupno teže oko 100 tona u Posedarju pokraj Zadra (nastao je prema ideji 82-godišnjeg umjetnika) te Križnog puta na morskom dnu koji je postavljen prošle godine u uvali Jelinak zapadno od Trogira.

Jaje za poljubac

Običaji i simboli diljem svijeta različiti su i šaroliki, no većini su zajedničke pisanice. Tradicija je preuzeta iz poganskih naroda, no jaja su od davnina simbol novoga života. Možda niste znali, no obojena jaja pronađena su i u prapovijesnim grobovima, a čak su i stari Egipćani darivali pisanice u proljeće simbolizirajući buđenje prirode i rađanje novog života. I u Hrvatskoj je bojenje jaja duboko ukorijenjeno u narodu – popularnost njihova bojenja pomoću bilja (kako su to radile i naše bake) iz godine u godinu raste.

Jaja se najčešće boje ljuskom crvenog luka, a mogu poslužiti i cikla, crveni radič, špinat, kopriva, hrastova kora… Pisanice su i dar koji poklanjamo voljenima. Tako su nekada mladići i djevojke prikladno ukrašavali jaja ljubavnim motivima ili nježnim porukama, poput primjera iz Međimurja: „Ovo se jaje za poljubac daje“. Osim bojenja, jaja su se umatala u šarene tkanine, ukrašavala slamom, šarala voskom, a danas je i posebno popularna salvetna tehnika (decoupage) pa se tako mogu nabaviti ukrasne salvete upravo za tu namjenu.

Jaja se najčešće boje ljuskom crvenog luka, a mogu poslužiti i cikla, crveni radič, špinat, kopriva, hrastova kora… Pisanice su i dar koji poklanjamo voljenima

Umivanje cvijećem

Od običaja spomenimo i uskrsne krijesove ispred crkava (vuzmenke) koji su posebno popularni u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Nekada su vjernici nakon blagoslova vatre nosili svoj komad zapaljenog drveta kući, čime su simbolično primali Boga u dom. Manje je poznat običaj umivanja vodom s cvijećem na Veliku subotu ili pak na Cvjetnicu, no još su ponegdje sačuvani, primjerice u Lici. U vodu su se najčešće stavljale ljubičice, no bile su tu i druge biljke poput drijenka ili bršljana simbolizirajući zdravlje, ljepotu i blagostanje.

Uskrsu se, očekivano, najviše vesele djeca, i to ponajprije zbog pisanki. Na tržištu danas postoji široka lepeza raznih boja i ukrasa za jaja pa je to prava prilika da ih „zaposlite“ kako bi radosno razvijali svoju kreativnost, a odrasle ćemo podsjetiti – jaja već dugo nisu na crnoj listi krivaca za bolesti srca i krvnih žila. Naprotiv, konzumiraju li se umjereno, vrlo su zdrava jer obiluju svim vitaminima skupine B te mineralima selenom i jodom. Stoga obogatite svoj stol šarenim pisanicama i dopustite miru da ispuni vaš dom.

Zanimljivi običaji u svijetu

• Norveška i Danska – U Norveškoj je na Uskrs posebno popularno rješavati slučajeve ubojstava pa se prikazuju kriminalistički filmovi, objavljuju kriminalističke priče i slično. Na Veliku subotu vjernici u Norveškoj i Danskoj u džepovima nose komadiće beskvasnoga kruha umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć.
• Polinezija – Na Veliku subotu krste se školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima.
• Meksiko – Na ulice se postavljaju papirnate lutke koje simboliziraju Judu Iškariotskog, a unutar njih je pripremljen vatromet.
• Sicilija – Kući se nosi cvijet pasjeg zuba jer se vjeruje da je te noći magičan te da ispunjava želje i donosi veselje.

>> Želite saznati više? Kliknite i pretražite Zdravlje od A do Ž <<