Apri-li-li-li: zašto ljudi lažu?

Prvi travanj, u engleskom govornom području poznat kao „April Fools’ day“, već nekoliko stoljeća obilježavaju različite kulture, no njegovo točno podrijetlo do danas je ostalo misterij. Običaji diljem svijeta uključuju podvale i laži, a koje se u konačnici otkrivaju nekim uzvikom, poput onog našeg „Apri-li-li-li!“, što bi se moglo „prevesti“ kao „Jesam te!“.

Teorije o neslužbenom „blagdanu“ smicalica

Postoji više teorija kako je nastao ovaj neslužbeni „blagdan“, od toga da potječe čak iz antičke Grčke ili Rima, a možda ipak iz srednjovjekovne Francuske kada se je u 16. stoljeću prebacivalo s Julijanskog na Gregorijanski kalendar, pa je početak nove godine s 1. travnja prebačen na 1. siječanj. Vijesti su se u to vrijeme sporo širile, pa su mnogi nastavili slaviti godinu po starom kalendaru, odnosno 1. travnja, što je davalo povod onim upućenijima da se s njima našale i nazovu ih „travanjske lude“ („April fools“). No, zanimljivo je da je i u Mađarskoj, na primjer, u prošlosti bilo uobičajeno na ovaj datum zeznuti djecu, pa ih poslati u kupovinu komarčeve masti, guščjeg mlijeka ili pak žica za trubu.

No, iako nam tijekom prvog travnja može biti zabavno (barem ako smo uspjeli nekome podvaliti, manje je zabavno ako su podvalili nama), postavlja se pitanje: zašto zapravo ljudi lažu? Laž nije nešto s čime bi se itko mogao pohvaliti, a pritom ima i štetne posljedice po zdravlje jer izaziva povišene razine stresa.

Lažu i odrasli i djeca

Ljudi, ističu psiholozi, najčešće lažu iz sljedećih razloga:

• ne žele se osjećati loše ili žele izbjeći lošu posljedicu,
• žele se osjećati bolje i biti nagrađeni,
• imaju potrebu svidjeti se drugima.

Djeca pak uče lagati od svojih roditelja kroz njihovo ponašanje. Kada dijete, na primjer, čuje svog roditelja da laže kako bi, primjerice, izbjegao neku obavezu, uči od roditelja da je laganje prihvatljivo.

Mališani često lažu kako bi izbjegli ljutnju ili razočaranje roditelja. Kada shvate da je posljedica istine negativan ishod, uče kako laganjem ublažiti posljedice. Lažu i kada ih roditelji ili društvo ne nauče alternative – kako izražavati svoje osjećaje na siguran način i u sigurnom okruženju. Također, ponekad laganjem pokušavaju dobiti pozornost ako ne dobivaju dovoljno pohvala ili priznanja od roditelja ili ostalih članova obitelji.

Kako učiti djecu i sebe životu bez laži

• Prepoznajte i podučavajte vrijednosti govorenja istine i budite dobar primjer svojoj djeci.
• Aktivno vježbajte govoriti istinu. Kao i kod laganja, govorenje istine može postati navika.
• Gajite aktivan odnos s vašom djecom i ostalim odraslim osobama kako biste mogli demonstrirati vrijednost povjerenja i prepoznavanja istine.
• Razmišljajte dugoročno, a ne kratkoročno. Laži mogu imati dobar učinak na kratke staze, no podučite djecu posljedicama koje one mogu imati na duge staze. U laži su kratke noge, zar ne?

Ljudi, dakle, nauče lagati u ranom djetinjstvu. Djeca koja često lažu možda slijede primjer svojih roditelja ili pokušavaju izbjeći njihovu ljutnju, pa je laž samoobrana. No istina je bolja dugoročna strategija koja može voditi i duljem životu jer ćete izbjegavati sav fizički i emocionalni stres koji dolazi s laganjem.

Izvori: EverydayHealth, History.com