Alge: najpoželjniji izvor proteina u budućnosti

Zahvaljujući velikoj popularnosti azijskih namirnica među Zapadnjacima, alge se sve više udomaćuju i u europskoj prehrani. Štoviše, alge su prozvane superhranom jer obiluju najraznovrsnijim vitaminima, mineralima, proteinima, omega i aminokiselinama te moćnim sastojcima što pročišćuju i osnažuju organizam, poput alginske kiseline i klorofila.

U posljednje vrijeme o algama se govori i kao najodrživijem izvoru proteina, što bi moglo biti ključno za prehranu u budućnosti.

Mane uzgoja mesa i zabrinutost zbog zdravlja

Naime, tradicionalna visokoproteinska namirnica jest meso, čija je proizvodnja sve pogubnija za ekosustav; masovnim uzgojem stoke, stvaraju se goleme količine metana i dušičnog oksida što pridonosi globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama – a to je samo dio problema.

S masovnim stočarstvom povezano je i nekontrolirano iskrčivanje divljine kako bi se proširile poljoprivredne površine. Većina poljoprivrednog zemljišta na našem planetu koristi se za uzgoj i prehranu stoke, a samo manjina nasada izravno je namijenjena ljudskoj prehrani.

Pribrojimo li tome sve veću osviještenost da jedenje mesa u velikim količinama može nepovoljno utjecati na zdravlje, kao i činjenicu da sve više ljudi ne želi konzumirati proizvode nastale izrabljivanjem životinja, postavlja se pitanje kako osigurati dovoljno proteina.

Rješenje je u mikroalgama

Uvriježeni je stav da biljni izvori proteina jesu manje štetni za okoliš, ali ipak ostaje problem prekomjernog iscrpljivanja prirodnih resursa zbog masovne poljoprivrede (prema najnovijim procjenama, na svijetu je više od osam milijardi ljudi). Mnogo održiviji izvori proteina su alge jer se lako obnavljaju i mogu se dobivati „čistim“ metodama, bez uporabe štetnih kemikalija.

Alge su u prirodi ključne za opstanak svih bića jer proizvode većinu kisika na Zemlji te „upijaju“ ugljični dioksid. Stoga i sam uzgoj algi može pridonijeti smanjenju klimatskih promjena.

Postoje deseci tisuća vrsta algi, od velikih makroalgi (takozvana morska trava) do sićušnih, oku nevidljivih mikroalgi od kojih su najpoznatije spirulina i klorela. Zbog iznimno visokih koncentracija blagotvornih sastojaka, one se često koriste kao dodaci prehrani u obliku praha, tableta ili tekućih ekstrakata. Upravo su spirulina i klorela od svih algi najbogatije proteinima te se smatra da bi mogle postati klimatski najprihvatljiviji izvori proteina u budućnosti.

Uzgoj mikroalgi na otvorenom i – kod kuće

Spirulina i klorela uzgajaju se u vodi, u vanjskim otvorenim bazenima ili u zatvorenim sustavima – takozvanim fotobioreaktorima. Pri kupnji dodataka prehrani treba obratiti pozornost jesu li alge dobivene organskim uzgojem te jesu li i prerađene na ekološki način.

Osim pripravaka što se mogu nabaviti u ljekarnama i prodavaonicama prirodnih proizvoda, sve su popularnije svježe mikroalge što se uzgajaju u vlastitom domu. Na inozemnom tržištu nude se fotobioreaktori u malom formatu, s ugrađenim vodenim spremnicima u kojima se pomoću svjetlosti razvijaju mikroalge. U takvim mini uređajima svakodnevno se mogu proizvesti otprilike dvije do tri žlice mikroalgi za dodavanje u smoothieje, salate, umake i slično. Tvorci uređaja tvrde da se svježe alge iz fotobioreaktora mogu držati do tri dana u hladnjaku ili trajno zamrznuti. Također, navode da je dodatna prednost kućnog uzgoja ta što svježa spirulina nema okusa, za razliku od one dehidrirane u obliku dodataka prehrani, čiji okus je gorak.