Zanimljivosti i savjeti - 8. ožujka 2020.
AUTOR ČLANKA - Vladimira Šimić

5 (ne)poznath genijalki koje su promijenile znanost i medicinu

U mnogim dijelovima svijeta žene se još uvijek bore za svoja prava ili ih se smatra intelektualno inferiornima muškarcima. Baš zato uz Međunarodni dan žena podsjećamo na 5 velikih znanstvenica bez kojih ne bi bilo dostignuća današnje znanosti

Medunarodni dan zena

Metrodora (negdje između 200. i 300. g.n.e.) – liječnica iz antičke Grčke, napisala djelo “O bolestima i lijeku za žene”. U toj je knjizi prva iznijela popis biljnih lijekova koji mogu pomoći ženama te je donijela niz korisnih savjeta iz područja ginekologije.

Često su je citirali mnogi pisci s područja medicine u antičkoj Grčkoj i Rimu, a njezin rad je također preveden i objavljen u srednjovjekovnoj Europi. Poznato je da je nekoliko liječnica postojalo u antičkom grčko-rimskom svijetu, no ona se smatra prvom ženom koja je pisala tekstove s područja medicine.

Međunarodni dan žena: Povijesna borba da se i ženski glas čuje

Elizabeth Blackwell (3.02.1821. – 31.05.1910.) – prva žena u povijesti Amerike s liječničkom diplomom. Ova Britanka  titulu liječnice uspjela je dobiti 1857. godine uz veliku borbu s predrasudama svojeg doba.

Blackwell je igrala važnu ulogu i u SAD i u Velikoj Britaniji kao reformatorica društvene svijesti i moralnih odnosa te je bila pionirka u promicanju obrazovanja za žene iz medicine. Sjećanje na nju živi i danas – medalja „Elizabeth Blackwell“ dodjeljuje se svake godine ženi koja je dala značajan doprinos promicanju žena u medicini.

Otkriće X-zraka i test za procjenu vitalnosti novorođenčeta

Marie Curie (7.11.1867. – 4.07.1934.)poljska matematičarka i znanstvenica, zajedno sa svojim mužem Pierreom zaslužna za otkriće radioaktivnosti. Njezin rad u ovom području dovest će do dijagnostičke upotrebe rendgenskih zraka u medicini.

U mnogočemu je ova izuzetna žena bila prva – bila je prva profesorica na Sveučilištu u Parizu (Sorbona), bila je prva članica pariške Akademije za medicinu, prva ravnateljica Radijskog instituta u Parizu… No povijest je najviše pamti kao prvu „Nobelovku“, dobitnicu ne samo jedne nagrade i ne samo s jednog područja! Nobelovu nagradu za fiziku podijelila je sa suprugom P. Curiejem i A.H. Becquerelom 1903. godine, a 1911. godine dodijeljena joj je i Nobelova nagrada za kemiju.

Virginia Apgar (7.06.1909. – 7.08.1974.) – američka anesteziologinja i pedijatrica koja je razvila indeks za procjenu vitalnosti novorođenog djeteta. Zahvaljujući njemu značajno je smanjena smrtnost djece nakon poroda.

U svoje je vrijeme bila među vodećim stručnjacima na području anesteziologije i teratologije (istraživanje abnormalnosti fiziološkog razvoja) te jedna od utemeljiteljica neonatologije.

natprosjecna-inteligencija_koliki-vam-je-IQ

Prepoznajte visoku inteligenciju iz ovih 7 neočekivanih osobina

Natprosječna inteligencija može se ustanoviti na temelju određenih znakova i osobina, stoga provjerite pripadate li i vi skupini osoba...

SAZNAJTE VIŠE

Gertrude Belle Elion (23.01.1918. – 21.02.1999.) američka biokemičarka, farmakologinja čiji je rad istraživao razliku između normalnih ljudskih stanica i stanica raka te drugih uzročnika bolesti. Na temelju toga sintetiziran je lijek za tretman leukemije. Za svoj rad dobila je Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1988. godine.

 

Izvori fotografija:

https://en.wikipedia.org/wiki/Metrodora#/media/File:Metrodora_3.png

https://en.wikipedia.org/wiki/Elizabeth_Blackwell#/media/File:Elizabeth_Blackwell.jpg (National Library of Medicine)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Gertrude_B._Elion#/media/Datoteka:Nci-vol-8236-300_Gertrude_Elion.jpg (National Cancer Institute)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Virginia_Apgar#/media/Datoteka:Virginia_Apgar.jpg (World Journal Tribune photo by Al Ravenna)

Marie Curie: shutterstock

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button